Abazović: Sa Vučićem sam korektan, ali on ne upravlja Crnom Gorom

Zoran Lazović još nije procesuiran i ne znam da li će biti, ali ekipa oko njega je vrh kriminalne piramide i imaju svoje ljude svuda

Premijer Dritan Abazović saopštio je da želi da vidi više dokaza o navodnoj krivici Rada Miloševića za šverc cigareta, poručivši da mu je nelogično da taj funkcioner GP URA za manje od mjesec formira kriminalnu organizaciju sa ljudima koje je tek upoznao.

U intervjuu “Vijestima”, on je, međutim, kazao da ne amnestira nikoga i da će Milošević biti i stranački sankcionisan, ukoliko se utvrdi da je kriv za bilo kakve nezakonitosti: “Ne amnestiram nikoga, apsolutno, to je princip rada i mislim da ćemo na organima stranke morati da zauzmemo principijelan i jasan stav – da je naš politički subjekati neprikosnoveni borac za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

Rekao je i da neozbiljnim smatra ocjene, koje tumači kao napade, da predsjednik Srbije upravlja bilo čim u Crnoj Gori, dodajući da je njegov odnos sa Aleksandrom Vučićem, kao i sa drugim zvaničnicima u regionu, korektan i prijateljski.

”Da li se nama sviđa neka politička opcija u regionu, to nije naše pitanje i pitanje za naše građane. Mi imamo suverenu vlast, poštujemo druge, na isto takav način i to je to. Sva ta priča u vezi sa Vučićem je u kontekstu stvaranja nekog negativnog političkog narativa u odnosu na mene lično. Meni je drago da sa njim, sa premijerom Albanije, Kosova i sa predsjedavajućim Vijećem BiH imamo odnose koje bi trebalo da ima svaki premijer Crne Gore”.

Čime ste najzadovoljniji u dosadašnjem mandatu?

U osam mjeseci Vlade, uz sve poteškoće, najzadovoljniji sam ekonomskim parametrima koje je ostvarila Crna Gora u kriznoj godini. Imamo najmanju stopu nezaposlenosti otkad MONSTAT vrši mjerenja, usvojen je najveći budžet u istoriji Crne Gore, najveći priliv stranih, direktnih investicija, ako izuzmemo 2009. kada je za skoro pola milijarde eura prodata Elektroprivreda Crne Gore. Imamo usvojeno povećanje plata u javnom sektoru, u prosvjeti i policiji, imamo najveću prosječnu zaradu otkad postoji Crna Gora, tako da su to parametri koji su i za mene lično iznenađujući. Ako tome dodamo da postoji i globalna kriza koja je izazvana ratom u Ukrajini mislim da je Crna Gora svoju situaciju menadžirala na jedan veoma dobar način i da tako treba da nastavimo.

Još jedna stvar na koju sam izuzetno ponosan to je da se konačno uspostavila Vlada koja povećava državni kapital. Imamo značajno povećanje državnog kapitala kada je u pitanju Luka Bar, čekamo formalni potpis oko kupovine Željezare i mislim da to pokazuje da se država vraća na velika vrata želeći ne da bude samo sredstvo koje će prodavati naše državno blago, nego, naprotiv, da će u svoje vlasništvo vraćati ono što su važni kapitalni objekti. Kako će se oni razvijati u budućnosti, to ćemo vidjeti, ali na to sam ponosan. Jako sam zadovoljan i efektima koje postižemo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U ovih osam mjeseci, svako je svjedok, imali smo neke stvari koje prije u Crnoj Gori nisu mogle da se dese otkad je nove Vlade, iako to nije njena nadležnost, ali je ona značajno radila na atmosferi u odnosu sa SDT. Imamo procesuiranje Vesne Medenice, Petra Lazovića, Blaža Jovanića, ljudi iz “Plantaža” i nova procesuiranja u vezi sa švercom cigareta. Mislim da ćemo ovaj trend da nastavimo, ali to su stvari koje ranije nisu mogle da se vide. Imamo i zahtjeve za skidanje imuniteta u vezi sa nekoliko poslanika, a što je u vezi sa aferom stanova. Pokrenut je proces da i ta priča dobije epilog. Ukoliko se ispostavi tačno ono što smo mi naveli u krivičnoj prijavi, nadam se da ćemo mi te stanove da vratimo u državno vlasništvo i ustupimo ih nekome ko zaista bude zadovoljio uslove i u stanju je socijalne potrebe. Ima i grešaka, loših stvari i ne treba to izbjegavati.

Loše je što nismo uspjeli da donesemo tri krucijalne odluke za naš evropski put: deblokada Ustavnog suda, kompletiranje Sudskog savjeta i izbor VDT u punom mandatu koji bi mogao sa još više elana i sigurnosti da odrađuje poslove u budućnosti. Taj ispit nismo položili, to treba reći iako se sve tri tačke ne odnose na Vladu. Posebno sam ponosan na potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Mislim da se jedno istorijsko pitanje završilo na najbolji mogući način i drago mi je da to više nije tema u Crnoj Gori i da će sjutra drugi premijer imati jedan veliki problem manje u odnosu na prethodnog.

Dio javnosti i Tužilački savjet su se oglasili u vezi sa tim da zatraže da se ne vrši pritisak, ali i da se ne prisvajaju zasluge rada SDT-a od strane političara. Jeste li se prepoznali u tim porukama?

Moguće i da su bile upućene prema meni, ja tu ne vidim ništa sporno, samo što ja na to gledam malo drugačije. U Crnoj Gori je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije problem cijelog društva, ne samo državnog tužilaštva. Državno tužilaštvo ne može da ostvaruje dobre rezultate ukoliko nema dobru kooperaciju sa državnim organima, prije svega sa Upravom policije, ANB-om, UPC-om, ali i svim drugim.

Treba da znamo da smo do ove situacije koja je trenutno na snazi došli na način što je parlament promijenio Zakon o državnom tužilaštvu. Da se to nije desilo, Milivoje Katnić i ljudi nalik Katniću bi i dalje bi bili na istim ili sličnim pozicijama. Sve je to moralo da se desi kroz političko djelovanje političkih subjekata i kroz stvaranje jedne atmosfere, podrške medija, nevladinog sektora i borbe za univerzalnu pravdu tako da ne mislim da se radi o prisvajanju zasluga, kao što ni kritika nije nešto što je neosnovano u demokratskim društvima. Oni su nezavisan organ pozvan da sprovodi zakon. Treba im dati prostora da rade kako misle i vjerujem da će svi društveni činioci i u budućem periodu stvarati atmosferu i mogućnosti u kojima će njihov rad moći da bude još efikasniji.

GST se u javnom nastupu žalio na vrlo skromnu pomoć državnih organa, da su im kapaciteti ograničeni, da maltene rade “pješke”. Radite li šta po tom pitanju?

Već smo imali jedan sastanak sa GST-a i predstavnicima organa u cilju poboljšanja tih odnosa i ukupne logistike koja im treba. Sreo sam se i sa VDT-om istim povodom i već imamo neke dogovore kako možemo dodatno da unaprijedimo stvari. Vjerujem da GST razumije da kad je ušao u Tužilaštvo nije ušao u Tužilaštvo nalik tužilaštvu u Luksemburgu nego u zgradu koja je potpuno neadekvatna. Nije sve lako postići u kratkom vremenskom periodu.

Do prošle godine ste imali u Luci Bar upisivanje ručno svih dokumenata koji su važni za borbu protiv organizovanog kriminala. Stvari su počele da se poboljšavaju i imao sam sastanke sa dva direktora koja su na čelu dvije pomenute uprave. Mislim da će jedan segment u smislu pristupa podacima da se realizuje odmah po Novoj godini, ako ne i prije. Mi ćemo pokušati da mu izađemo u susret. Treba da pređu u novu zgradu, to je stara zgrada vlade koja treba da im bude predata na korišćenje, a mora da se radi na ispunjavanju njihovih timova ljudstvom s obizrom na to da je broj ljudi nedovoljan za obim posla sa kojim se suočavaju.

Bivši ministar odbrane u vašoj Vladi Raško Konjević je objavio dokument sa vrlo teškim optužbama na Vaš račun i račun najbližih saradnika iz partije

U zadnje dvije godine u kontinuitetu svašta sam čuo za sebe, od toga da sam uzeo 21 milion, da sam saradnik škaljaraca, kavačana, da štitim Zorana Lazovića, švercujem cigarete, da sam izdao nacionalne interese, da sam prekršio Ustav… Ja to doživljavam kao dio poliitčkog pamfleta koji ne mogu da zaustavim, niti želim, ali me i ne dotiče. Dok nisam stupio na mjesto potpredsjednika Vlade niko se nije bavio švercom cigareta iz izvršne vlasti na ozbiljan način. Dio izvršne vlasti bio je i gospodin koji je iznio dokument. Nisam čuo da su se ikad bavili time. U izvještajima Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 2014. nećete naći nijednu riječ o švercu, to dovoljno govori da je to rađeno pod njihovom zaštitom i patronatom. Danas u 2022, a počelo je od prošle, to je jedna od top tema kada je u pitanju organizovan kriminal u Crnoj Gori i mene raduje što se njome svi bave. Vjerujem da će produkt toga da bude da mi dobijemo neke odgovore.

Što se tiče GP URA, ona nikad nije imala nijedan cent nikakvih nelagalnih davanja. Radi u skromnim uslovima i ja stajem u zaštitu svih kolega koje pominju u negativnom kontekstu. Kada su u pitanju nastupi protiv GP URA i mene lično, a ne protiv ljudi iz GP URA, taktika DPS-a, odnosno kriminalizovane strane unutar DPS-a, upro sam prstom u mnoge ljude za koje sam siguran da su dio toga, uvijek je bila sljedeća – da vas nekako javno diskredituju, da umanje vaš javni i politički autoritet i da unutar iste strukture pronalaze slabe tačke i prave političke probleme sa konačnim ishodom da neko napušta partiju. Ili pokušaju da nađu ljude koji su slabijeg moralnog otpora, lakomi su na novac i neke druge stvari da bi se na taj način stvorila politička šteta. To je kontinuitet otkad sam u politici, a vrlo izražen posljednje dvije godine, ali ja sam srećan i zadovoljan. Čim postoji toliko ataka na jednog čovjeka i politički subjekt, koji istina nije najjači u Crnoj Gori, to mi daje motiv i dokaz je da smo pogodili žilu ljudi sa druge strane zakona. Ovo nije dio neke ideološke borbe.

Ovo je poruka svima pa i nadležnima da ne zaključe priču oko šverca sa nekim carinicima, šoferima, pa i direktorima, a da ne vide klanove koji su iza toga stajali sve vrijeme, a iza kojih stoje ubistva. Onda smo mi u velikom problemu. Mislim da će se u jednom trenutku klupko odmotati do svih i biće jasno da li je to radio neko iz ove vlade ili drugih vlada ili neko ko je imao političku podšrku za to, a ko se iskreno borio da se takve stvari trajno uklone iz našeg društva.

Vaša argumentacija bi bila ubjedljivija da Konjević nije Vaš izbor za ministra odbrane i da se u tom dokumentu ne pominje visoki funkcioner GP URA, koji je uhapšen.

To jeste bio moj izbor. Mi smo imali u tom trenutku jedan politički dogovor. Taj dogovor je podrazumijevao dogovor nekoliko političkih subjekata i svi su delegirali svoje kandidate. Imate u Hrvatskoj da je skoro u jednom ili dva mandata aktuelnog premijera promijenjeno pet, šest ministara isto zbog. To se dešava u svim zemljama svijeta. Ja nijesam mogao da sarađujem sa ministrima iz SDP-a i u jednom trenutku sam predložio njihovo razrješenje. To se i na svu sreću i desilo i mislim da je sada situacija u Vladi mnogo mirnija i atmosfera mnogo bolja. Da li su oni došli tu po zadatku da bi samo opstruirali rad Vlade i da li neko nije htio da Vlada uspije zato što bi ljudi shvatili da mogu da se postižu uspjesi i bez nekih političkih subjekata kojima su oni advokatisali – to je njihova stvar.

Kad je riječ o dokumentu, mislim da je dokument trebalo da bude objavljen onakav kakav jeste. Mi smo tu vidjeli jedan segment. Mi moramo da znamo da li je to dokument ANB-a. Ja kao premijer ga nikada nijesam dobio. Da li je to dokument vojno-obavještajne agencije, da li je to dokument SPO. To je mnogo važno s obzirom na to da ta informacija nije data. Ja zaista ne mogu da vjerujem u validnost takvog dokumenta, ali i da jeste autentičan, to morade da se potkrijepi dokazima. Zašto? Zato što smo imali u Agenciji za nacionalnu bezbjednost kontinuitet neovlašćenog praćenja mnogih ljudi računajući i pokojnog mitropolita. Neki agenti ANB bliski kriminalnim strukturama pišu svašta o ljudima koji su njihovi protivnici i ja sad ne mogu iz profesionalnih razloga da nabrajam ko su predsjednici opština o kojima se piše jako negativno, ko su političari, ko su ljudi iz medijskog sektora o kojima se piše jako negativno. Ali to što neko piše, to ne znači da je to tačno.

Kada je gospodin Konjević bio na čelu BOK-a, nijednu sjednicu nije održao dok mu nije trebala sjednica iz političkih razloga. Zašto se ranije nije otvorilo to ili neko drugo pitanje. Još jedna stvar, jako važna, zašto taj dokument nije objavio neko iz DPS-a, nego upravo Raško Konjević. Ja na to pitanje imam odgovor. Podsjećam i kad je nastala priča oko svega ovoga – nakon što sam pikirao ljude 18. avgusta u parlamentu. Moram da kažem sljedeće da je Rade Milošević, ne ulazeći u to da li je on napravio prekršaj ili nije, dok je bio na čelu Uprave prihoda i carina dao dokumentaciju u vezi sa određenim ljudima koji se pominju u kontekstu šverca cigareta i ne treba isključiti da je sve što se dešava stvar odmazde tih ljudi dobro poznatih u Crnoj Gori koji vedre i oblače mnogim i politički partijama i medijima u Crnoj Gori. Samo kad budemo dobili cijelu sliku, onda što se kaže ni po babu ni po stričevima. Ne stajem u odbranu bilo koga, ni sebe samoga, ali mislim da su aktivnosti Konjevića plod nekih drugih motiva.

Dajte taj odgovor koji kažete da imate. Zašto nije DPS objavio taj dokument?

Zato što su ljudi iz DPS-a dio toga, ali ne mislim striktno na političare. Ja sam rekao da su Konjević i Predrag Bošković zaduženi za napad na sektor bezbjednosti i zaduženi da budu advokati kriminalaca, oni su to radili i ranije, zato su bili ministri odbrane i unutrašnjih poslova. Ovim napadima oni politički štite vrh jednog kriminalnog klana, mislim na” Grand” koji po operativnim podacima učestvuje u švercu i odakle ljudi imaju veću finansijsku moć nego državni trezor.

Kažete da ne znate porijeklo dokumenta, niste sigurni u autentičnost, ni kada je nastao. Ipak, ranije ste rekli da su ga sastavila četiri čovjeka. O kome se radi?

Četiri agenta ANB-a koja su se sami prepoznali, ja ne želim u ovom trenutku da otkrivam njihov identitet iz profesionalnih razloga.

Jesu li oni aktivni agenti?

Nijesu aktivni pripadnici, nijedan od te četvorice, ali moramo se sjetiti kako je Agencija stvarana 30 godina, ko su bili ljudi unutar nje. Jer da su se štitili nacionalni interesi Crne Gore, Vi i ja ne bi pričali sada o švercu cigareta, nego bi ga neko riješio prije 10 ili 15 godina. Da se Agencija za nacionalnu bezbijednost bavila nacionalnom bezbjednošću, a ne opozicionarima, NVO sektorom, mi bismo danas pričali o drugim stvarima.

Moramo da znamo da su mnogi državni organi kontaminirani iz prethodnog perioda, da mi ljude ne možemo da dovedemo iz druge države ili sa druge planete, da smo mnoge stvari zatekli, da tamo postoje ljudi koji su zaposleni po 10, 20, 30 godina i koji samo mogu da promijene određene pozicije. Pa Petar Lazović je donedavno bio pripadnik ANB-a, a Zoran Lazović na čelu sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.

Zoran Lazović nije procesuiran ni po kom osnovu?

Još nije procesuiran i ja ne znam da li će biti procesuiran, ali ekipa oko Lazovića su ljudi koji su na samom vrh piramide i imaju svoje ljude. Imali su i u bivšem tužilaštvu. Već imamo jedan dogovor u odnosu na te ljude iz tužilaštva, nekadašnjeg tužilaštva, i u carinama i u mnogim drugim sektorima. Dakle, kada se govori o kriminalnoj hobotnici, ne govori se o metafori, nego o kapilarnom širenju uticaja i ljudi koji u raznim sferama pomažu ili štite odrađivanje nekih poslova koji su van zakona.

Vratimo se na agente ANB-a. Javnost povezuje stvari bez obzira na to da li imenujete ljude. Mislite li tu na Sava Kenteru i Draga Spičanovića?

Ne bih da otkrivam, oni će se sami otkriti, a niste ni Vi daleko od istine.

Opet, Savo Kentera je bio vaš izbor za čelnika ANB.

Ja sa Savom Kenterom nisam imao loš odnos. Ja sam ga upozoravao na kolegu Spičanovića zbog nekih podataka koje sam imao ranije. Nikoga ne optužujem bez dokaza. Stvari su se drastično promijenile u trenutku kada je DPS odlučio da uskrati podšku Vladi. Jednostavno ako su oni, ili bilo ko, mislio da ćemo mi praviti Vladu u kome ćemo mi sad da spustimo kubure u odnosu na organizovani kriminal, ti ljudi su onda napravili lošu političku procjenu. Ja nisam napravio lošu procjenu sigurno.

Mislite li da je dobra procjena bila formiranje manjinske vlade, naročito uzevši u obzir kontekst borbe protiv organizovanog kriminala. Sa sadašnjim iskustvom da li biste to opet uradili?

Manjinska vlada je uradila stvari koje neko možda neće priznati, ali koje su nesporne. Ja sam bio u prethodnoj vladi, radile su se dobre, možda i neke manje dobre stvari. DPS je tada sa svojim satelitskim partijama, pritom ne mislim na manjinske partije, imao 40 odsto ili više. Nakon 30 nedjelja manjinske vlade DPS ima 20 i nešto malo više odsto. Mi smo razbili tu vječitu podjelu na dva bloka, omogućili da se društvo filtrira na sve moguće načine.

Poslije narednih parlamentarnih izbora, kad god oni bili, više nećete imati situaciju sa dva bloka i to je moja vizija manjinske vlade i ona se ostvarila. Bilo je važno da se završi Temljni ugovor sa Vladom koju podržava DPS i u kojoj su ljudi iz SDP-a, koje smatram ekstremistima. Jer to dobija potpuno drugi kontekst u odnosu da je to radila neka vlast za koju je to bilo očekivano, jer se tako miri društvo. Društvo se ne može miriti kada su vama svi potezi predvidivi, društvo se tako ne miri. Imamo situaciju gdje sada ljudi uporno pričaju o ekonomiji, o platama, o razvojnim projektima, struji, energetskim projektima, gdje imate pojavu novog političkog subjekta koji je napravio veliki uspjeh, gdje imate mnoge rotacije na lokalu, gdje imate i potrebe unutar DPS-a da se neke stvari promijene.

Ostvarili smo saradnju sa kolegama iz SNP-a kao partijom koja uslovno rečeno pripada prosrpskom bloku, iako su za mene građanska opcija. Pokazali smo i da manjinske partije ne moraju da budu samo partneri DPS-a. To su stvari koje trajno mijenjaju društvo. Ja sam siguran da će manjinske partije biti i dio svake naredne vlade, nezavisno hoće li tamo biti Demokrate, Evropa sad, DF, DPS ili neka nova politička opcija. Ne pripadam političarima koji se plaše da preuzmu odgovornost i opet da bude ta situacija koja je bila, opet bih uradio potpuno identičnu stvar. Tako se i borite protiv DPS-a. Mislim da će u CG nastupiti stabilizacija u toku 2023. godine.

DPS rejting jeste značajno opao, ali je značajno pao i rejting GP URA, posljednja istraživanja vas mjere na oko četiri odsto procenta.

Nisam siguran da je pao rejting GP URA, vidjećemo šta će biti na izborima. URA je 2020. godine imala 5,5 odsto, ali koji su bili krucijalni. Na svim lokalnim izborima koji su do sada održani, URA je imala rast, negdje mali, negdje jako vidljiv. Dobila je jednog gradonačelnika. Tako da i nakon ovih posljednjih lokalnih izbora ima 11 odbornika više u odnosu na prethodni period. URA je jedini subjekat, računajući sve ove da kažem velike subjekte, koji je u kontinuitetu dvije godine meta svih mogućih napada i domaćih i regionalnih subjekata. I nakon svega toga da imate rast koji bi možda moga i da bude veći, ja to zaista smatram velikom otpornošću i žilavošću subjekta kojeg predstavlja. URA je jedini subjekat koji je preuzeo odgovornost, koji je poslije DPS-a iz partije dao premijera Crne Gore.

Rade Milošević je uhapšen, a javnost nije upoznata da ga je Vaša partija suspendovala, na bilo koji način sankcionisala ili se ogradila od njega?

Nismo još uvijek imali sastanak organa stranke, imaćemo jer slijede ova velika pitanja, pregovori oko potencijalne nove vlade. Ja ostajem pri svom stavu da mi nije logično da neko u posljednjoj nedjelji aprila bude imenovan za direktora, a da u maju postane šef organizovane grupe ljudima koje je prvi put u životu sreo. Meni to ostaje kao enigma, želim da vidim više dokaza, imam pravo na to, ali naravno – ne amnestiram nikoga, apsolutno, to je princip rada i mislim da ćemo mi na organima morati da zauzmemo stav koji je vrlo principijelan i jasan i koji će se odnositi na sve ljude, da ono što krasi naš politički subjekat, to je da smo mi neprikosnoveni borci za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bilo ko, ko na bilo koji način baci sjenku na to, mora biti sankcionisan od strane tih organa, mislim na stranačke.

Nemate strah da bi istraga mogla da vodi do drugih funkcionera GP URA?

Nikakav strah nemam. Znate, u Crnoj Gori gdje i dalje paralelni sistem nije slab, on jeste malo narušen, zato što se protiv ovakvih stvari niko ne bori baš toliko, toga moramo biti svjesni.

Kažete da je sve krenulo nakon što ste na plenumu u avgustu govorili o švercu. Zašto ste tek tad o tome progovorili? Stiče se utisak, s obzirom na to da je tad bilo izglasavanje nepovjerenja vladi, da ste to koristili kao politički adut.

Pogledajte rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, računajući i SDT do perioda dok je Vlada funkcionisala i pogledajte nakon toga, pa će vam biti jasno. To što sam ja iznio tada, to nije ni trebalo da iznesem, u smislu da nije trebalo politički da to kažem. Ja sam čekao organe i nisam mogao više da čekam. Dok funkcioniše vlada, ja sam htio da zajednički skupljamo informacije i da to dobije neki epilog. S obzirom na to da smo došli do tačke gdje želimo da izglasamo napovjerenje Vladi, ja sam bio dužan da kažem ono što mislim prije nego što se to desi. I ranije se pominjao “Bemaks”, ali ne u tom kontekstu. To je bio zadnji momenat kada sam sa pozicije premijera, u punom mandatu, mogao da intervenišem. Ja sam i nakon toga išao u državno tužilaštvo i to je pokrenulo veliku priču oko šverca cigareta.

Naglasio bih da treba praviti razliku između šverca cigareta koji se radio kroz “pranje” kontejnera i ovoga što je sada aktuelno – to je krađa cigareta, razbojnička krađa nečega što smo mi već zaplijenili kao država i onda neko umjesto da ih spali, ukrade ih, ili kao što je bilo u aprilu – ukrade ih iz Luke Bar. Moje pitanje, koje javno postavljam, čak i da je gospodin Milošević krivac za tu krađu cigareta i šlepera koji se pominju – pitam javno, da li je on mogao da ponese te cigarete kući? Je li to nešto što je malo i nije gabaritno, pa da je mogao da ponese kući i da ih dijeli, ili puši sa komšijama i prijateljima u narednih 15 ili 20 godina, ili je morao negdje da ih distribuira? Pitanje je kako ih je distribuirao, preko koga, u koje države, sa kojom logistikom, koji agent ANB je komunicirao sa čuvenim vozačem šlepera koji nije završio na destinaciji, nego u porodičnom dvorištu. Ja nemam nikakvu dilemu, ali ja nijesam državni tužilac. Želim da tužilaštvo u koje imam puno povjerenje i ovaj čovjek koji je na čelu SDT-a daju sve odgovore, na sva pitanja. Neće im biti lako, to je nešto što se gomilalo decenijama, ali mislim da tu leži suština priče.

Je li vas neko pozvao da se izjasnite povodom navoda iz dokumenta koji je objavio Konjević?

Ne. Ukoliko me budu zvali, ja sam kao i uvijek spreman da se odazovem.

Jeste li vi za to da opstane 43. Vlada do vanrednih ili redovnih izbora ili da se formira 44. Vlada?

Nema spora oko svega što bude plod dogovora. Dali smo potpise za mandatara, imali smo i sastanke. Ono čega moramo da se pribojavamo, nije to nikakva novina, je da ne povučemo potez koji bi mogao da izazove zamrzavanje pregovora, bilo koji vid međunarodne izolacije Crne Gore ili urušavanje našeg odnosa sa partnerima. Ti partneri nisu samo politički partneri, oni nam pomažu u mnogim stvarima koje smo pominjali – borba za pravnu državu, mnogim projektima ekonomskog karaktera, tako da samo to treba vidjeti kako ispregovarati na najbolji mogući način.

Ako se to može desiti bez nekih problema, ne vidim ništa loše u formiranju nove vlade. Mi u ovom trenutku ne možemo da idemo u izbore jer nemamo Ustavni sud, jer će nam se desiti situacija kao u Podgorici ili Šavniku. Mi ne možemo povlačiti poteze koji će značiti da Crna Gora gubi svoj međunarodni kredibilitet u nekoh mjeri. To se ne odnosi na izjave nekih evropskih poslanika za koje mislim da su stvarno pretjerane, nego govorim o nekim suštinskim stvarima.

Koji su to minimalni zahtjevi URA ispod kojih nećete ići?

Imamo dogovor iz septembra koji je podrazumijevao da imamo kontrolni paket koji podrazumijeva sektor bezbjednosti. Oko vanjske politike je bilo preklapanja sa Demokratama, spremni smo da to rješavamo bilateralno. Treba čuti i druge subjekte i mandatara, da vidimo je li to kompatibilno sa onim kako on vidi svoju vladu.

Kakav je Vaš stav povodom ulaska lidera Fronta u Vladu?

Mi moramo da budemo spremni ukoliko se to prihvati kao opcija da imamo kompromis. Ja sa dvojicom od nih trojice imam jako dobru kolegijalnu komunikaciju. Politika je jedan segment, kolegijalnost i profesionalni odnos je drugi segment. To što se stvorio neki utisak da oni ne mogu da budu dio vlade nije plod ničijeg hira nego percepcija koja je najviše u vezi sa nekim međunarodnim subjektima. Nadam se da će se i to prevazići. Svi smo ljudi, moramo to da prevaziđemo. Svi imaju pravo da biraju i budu birani. Sve što bude dio jednog dogovora, kompromisa, ako do njega dođemo, svi to teba da ispoštujemo… A svi isto tako treba da se trudim da svojim činjenjem ili nečinjenjem ili personalnim odnosom ne otežavamo neke stvari vezane za državni proces.

Opseg potencijalnih opstrukcija je velik. Od Kosova do odnosa prema ratu u Ukrajini. Vi ste čovjek koji je vrlo eksponiran po tom pitanju, bili ste u Kijevu, potpisali deklaraciju sa predsjednikom Ukrajine. Vidite li potencijalni problem?

Dogovor oko Vlade nije samo dogovor oko personalnih rešenja. Što se našeg političkog subjekta tiče, to nije dovoljno. Moramo da se dogovorimo i o tome što su programske odrednice, obaveze, vizija i principi koje želimo da baštinimo. Mislim da je to možda i teži dio nego ovaj koji je dominantno dogovoren još u septembru. Dominanto kažem, ne kažem da neće biti problema.

Pitanja koja ste naveli nisu pitanja koja se tiču naših programskih principa nego i opredijeljenosti Crne Gore, mi evroatlantski kurs ne možemo da promijenimo zbog neke vlade. To kolege čini mi se, koje imaju problem sa tim, znaju. Isto važi i za odnos sa Ukrajinom, Kosovom i sva značajnija geopolitička pitanja. Isto kada su u pitanju neke lokalne, državne teme, a koje izazivaju neku tenziju. Moramo to da dogovorimo, jasno preciziramo.

Oko čega ne možemo da se dogovorimo, onda da stavimo neki moratorijum, spoljna politika da se vrlo jasno odredi da ne bi sjutra bilo da neko vuče na jednu, a neko ko se bude bavio vanjskim poslovima, na dugu stranu. Takva vrsta disharmonije je neprihvatljiva. Očekujem da predmet dogovora, ako se bude išlo u tom pravcu, budu jasni principi i naše obaveze kao buduće vlade, a da naravno aneks toga bude i personalni sastav u vezi sa resorima.

Gdje Vi vidite sebe u toj vladi?

Nisam zaista opterećen time, ja sam dosta toga odradio u prethodne dvije godine, tako da šta god bude bio dogovor…

Međunarodna izolacija možda nije realna, ali tihe sankcije u oblasti ekonomije i bezbjednosti možda jesu. Šta će biti Vaš odgovor na to?

Mi ne možemo da dovedemo zemlju u situaciju da ona ne može da izvršava svoje obaveze, mislim i na budžetske obaveze. Jako je važno da imamo kontinuitet, koji smo imali u toku 2022. godine, bez ikakvih mogućih restrikcija. Mi moramo da razmislimo o tome kako ćemo da se postavimo i ekonomski u odnosu na 2023. Važan je i naš kreditni rejting, važni su i naši kontakti, važne su i finansijske institucije sa kojima već pregovaramo i sa kojima namjeravamo možda da uđemo u određene aranžmane u toku naredne godine.

Mi ne možemo da dozvolimo da zbog nekih političkih odluka unutar naše zemlje, dovedemo u pitanje funkcionisanje sistema. Ako se ta stvar dobro ishendluje, možda bude neke male, ali bez nekog značajnijeg otpora tome, onda mislim da nema nikakvih problema, da uđemo u neki aranžman. Znate da je bio određeni broj izaslanika u posjeti Crnoj Gori, oni su prenijeli neke svoje poruke i mislim da ćemo odmah nakon ovih praznika morati da nastavimo tu komunikaciju u cilju da ni oni ne steknu utisak da mi radimo nešto pogrešno, a naravno mi da objasnimo našu viziju kako vidimo Crnu Goru u toku naredne i narednih godina.

Neke poruke u kontinuitetu, što iz Srbije, što sa Zapada, skoro pa da su vulgarno nediplomatske. Kada možemo očekivati da se država postavi, prije svega principijelno i odbaci taj kolonijalni i paternalistički tretman?

Još jedan teret i obaveza koji je spao na mene u posljednja dva ili tri mjeseca je da sam koordinator Ministarstva vanjskih poslova. I mnogo dobro sam pročitao poruke o kojima Vi govorite, bez obzira što sad ne govorimo o konkretnim imenima. I vjerujte u dobrom duhu, da ne bih pravio neku dodatnu štetu Crnoj Gori, mi nijesmo imali odgovor na to nego smo pokušali da to jednom direktnom komunikacijom razriješimo. Ali neke poruke zaista nijesu primjerene u odnosu na Crnu Goru, mi smo suverena država koja ima intenciju da postane članica EU, ali smo isto tako parlamentarna demokratija. Naš parlament funkcioniše u punom kapacietu. Neko može da kaže ovo ili ono za Vladu. Parlament sa ovom konstitucijom koju ima, svidjela se ona nekom ili ne, funkcioniše u punom kapacitetu. Mi nismo predsjednički sistem, kod nas je funkcija predsjednika protokolarna, to što se sticajem političkih okolnosti došlo u situaciju da neko ne želi da da mandat nekome, to teško da će se ponavljati u budućnosti.

Ovo je jedna specifična situacija, imaćemo druge predsjednike, ali nećemo imati takvu vrstu borbe jer Crna Gora sazrijeva. Ne možemo da budemo baš poptpuno indeferentni prema porukama koje stižu od međunarodne zajednice. Kada jedan evropski poslanik stalno govori u negativnom kontekstu o političkim subjektima u Crnoj Gori, a pritom ne gleda situaciju u sopstenoj državi, to zaista nije korektno. Ja želim da napravim razliku između onoga što su evropski poslanici jer oni kao i kod nas imaju manji stepen odgovornosti i veći spektar tema koje komentarišu i ono što su ozbiljni organi kao što je Evropska komisija ili kao neki ljudi koji dolaze iz vlada naših partnerskih država, te strelice nijesu bile toliko napadne. Više mislim da su one bile plod neke zabrinutnosti i dobronamjernih savjeta dominantno, a kad je riječ o djelovanju nekih ambasadora zaista mislim da bi bilo dobro, čak smo i jednog premijera upozorili, da se ipak obrati malo pažnja. Mi smo mala država, ali sa svojim dostojanstvom ne možemo da se kockamo. Imamo svoj ugled i ne želimo da dođemo u situciju da nas neko tretira na način koji nije primjeren.

Kakav je vaš odnos sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kada ste se posljednji put čuli, da li imate redovnu komunikaciju?

Mene stalano napadaju da Vučić nečim ovdje upravlja, ja takve stvari odbacujem, smatram ih neozbiljnim. Moj odnos sa Vučićem je vrlo korektan, prijateljski. Moj odnos sa drugim ljudim u regionu je isto takav. Sa nekim baš prijateljski, sa nekima korektan, ali ni sa jednim premijerom ili predsjednikom u regionu ne postoji nikakav zastoj u komunikaciji. Mislim da je obaveza premijera Crne Gore, ko god on bio da baštini dobre odnose sa ljudima koji su u regionu. Da li se nama sviđa neka politička opcija u regionu, to nije naše pitanje i pitanje za naše građane. Mi imamo suverenu vlast, poštujemo druge na isto takav način i to je to.

Sva ta priča u vezi sa Vučićem misim da je u kontekstu stvaranja nekog negativnog političkog narativa u odnosu na mene lično. Meni je drago da sa njim, sa premijerom Albanije, Kosova i sa predsjedavajućim Vijeća BiH imamo odnose koje bi trebalo da ima svaki premijer Crne Gore.

Ne čini Vam se da potcjenjujete uticaj Vučića? Ne mislim samo na njegov lični, već na dešavanja oko lokalnih izbora, medija, uticaja na političke partije.

Ja mislim da je percepcija o njegovom uticaju u Crnoj Gori precijenjena. I mislim da mi njemu takvim odnosom stvaramo povoljniji ambijent za ovo o čemu pričate. Želim da budem korektan, mislim da moramo da pričamo činjenično, a ne o onome što je naša percepcija. Kada je riječ o medijskoj sceni, problem su naši medijski zakoni, regulativa. Ako neko hoće da kaže da mi sa Republikom Srbijom treba da imamo loše odnose, samo zato što to ne odgovara Milu Đukanoviću, ja to ne prihvatam kao dobru stvar za Crnu Goru.

Naša je intencija da imamo što bolje odnose sa svojim susjedima, to se odnosi na sve susjede. Naši susjedi su konstanta, a promjenjivo je samo menadžiranje odnosa sa njima. Uvijek ćete imati komšijsku državu Albaniju, Srbiju, Kosovo, BiH, Hrvtsku… Jedino na šta možemo da utičemo jeste na odnose sa tim državama. Ako ćemo da podižemo zidove, da budemo u stalnom konfliktu i da se plašimo jedni drugih, to je jedan koncept. Ako ćemo da razvijamo saradnju, imamo liberalne odnose, da radimo zajedničke infrastrukturne projekte i da se povezujemo, ja lično biram ovo drugo. To je odnos koji nema veze sa nekim, ko je personalno na vlasti. Mislim da je percepcija o uticaju Vučića u Crnoj Gori zaista precijenjena.

Mnogi tvrde da Vaša PR strategija podsjeća na onu koju Vučić promoviše u kontinuitetu u Srbiji. Kako na to gledate?

Najlakši odgovor je da to nema veze s mozgom, jer je njegova PR strategija po mom skromnom sudu vrhunska, a mi smo baš daleko od nečega što bi bila vrhunska PR strategija. To je neki moj odgovor u jednom šaljivom tonu.

Kako gledate na to da u svim ustavno spornim odlukama, od odlaganja izbora do Zakona o predsjedniku, zajednički sadržalac jeste URA?

Specifičnost GP URA je, a moguće da se to poklopilo sa SNP-om, u tome da kao i što samo ime kaže ona je partija koja gradi mostove. Vrlo sam iznenađen prijatno da smo mi Vlada koja je od svih poslanika po mnogo važnim pitanjima dobila podršku različitih poslanika. Tako je 46 poslanika jedne grupacije glasalo za Vladu, 41 druge grupacije je glasalo rebalans, smjenu ministra, budžet, mislim da su to demokratski iskoraci. Ne znam kako je neko mislio da idemo na izbore bez US. Evo pošli smo pa vidimo gdje smo došli. To je bila ta odluka tada. O nedavanju mandata, sada predsjednik države neće da da mandat. Pa on je po istoj toj logici i 30. avgusta mogao da kaže neću da dam mandat. I mi bi imali još vladu DPS-a jer predsjednik države tumači Ustav da on ima neko svoje suvereno pravo da li da da mandat ili ne, ignorišući parlament. Sva ova rešenja su imala za cilj da daju neko rešenje za neki aktuelni problem a ne da bude to flagrantno kršenje Ustava.

Kakav je Vaš odnos sa Demokratama trenutno?

Mnogo bolji nego što je bio. Meni je žao što se sve izdešavalo kako se izdešavalo, vjerovatno tu ima odgovornosti i sa jedne i sa druge strane. Milo mi je da je ta epizoda iza nas, naročito nakon lokalnih izbora ta saradnja se vraća, čini mi se ide nekom uzlaznom pitanjom i vraća se na neki nivo na kojem je bila ranije. Naši odnos su mnogo bolji nego što su bili i navijam za to da se i dalje unapređuju.

Šavnik – poništavanje ili novi izbori

Kako gledate na dešavanja u Šavniku? Mjesecima ne može da se dovrši izborni proces, kako će se onda tek održati parlamentarni izbori?

Kad je u pitanju Šavnik postoji samo jedna solucija koju naravno ne može donijeti Vlada, a to je da se ti izbori ponište i da se da potpuno novi termin izbora. Da se onda uradi kontrola biračkog spiska, da se prečisti i nakon što se zaključi novi birački spisak da se održe izbori. Druga solucija ne postoji.

Šta ako se opstrukcije ponove?

Ne mislim da će se ponoviti. Mi smo imali apel ka državnom tužilaštvu, apelovali da se procesuiraju ne samo ljudi koji onemogućavaju izborni proces, nego i oni koji su vjerovatno namjerno učestvovali u pogrešnom upisu, upisivali birače, a da nisu uradili terensku provjeru.

Nisu se preduzele radikalnije mjere, jer ima opravdanja da Tužilaštvo ne želi da se miješa u političke stvari, da na taj način učestvuju u političkom procesu, ali to mora dobiti epilog. Moj apel je DIK-u da poništi izbore, da se traži od predsjednika da da novi termin izbora i da do tada s obzirom na to da se ne radi na velikoj opštini pročisti i usvoji novi birački spisak.

(Vijesti)

Povezane vijesti