Berane: Još nema detalja o pucnjavi, ne prestaje krađa šumskog blaga

Čitavu sedmicu nakon slučaja koji se dogodio u Beranama kada su sijevali meci i protiv šumokradica vođena organizovana akcija granične policije i carinika na području planine Jelovice, koja je označeno kao jedno od mjesta gdje se najviše krade šumsko bogatstvo sjevera, još nema novih detalja iz policije i Osnovnog državnog tužilaštva.

Neki od drvoprerađivača iz Plava smatraju da je to tek “kap u moru” u odnosu na sve ono što se dešavalo na sjeveru Crne Gore u poslednje dvije decenije.

“Ono što se dogodilo u Beranama je samo kap u moru u odnosnu na krađu šume kroz koncesioni sistem gazdovanja”, kaže za Portal RTCG mali drvoprerađivač.

Prošle nedjelje u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zapljene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava. Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije, vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen je još jedan kamion  natovaren oblovom građom. Potom su policajac i carinik sjeli u jedan kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – “čuo prasak”.

Policajac je uzvratio na vatru, kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucajući u vazduh u znak upozorenja. Na kamionima je bilo ukupno oko četrdeset kubika nakvalitetnije šumske gradje posječene isključivo u državnim šumama. Drvoprerađivači iz Plava postavljaju, međutim, iznova pitanje šta je sa dvadeset godina koncesionog gazdovanja šumama, za koje vrijeme je, zakonskim okvirima omogućeno, da se posijeku milijarde eura drveta, ako bi se to drvo pretvorilo u finalni proizvod, što bi se moglo nazvati legalizovanom pljačkom, prenosi RTCG.

Policija istražuje kako je došlo do pucnjave u Beranama25. 03. 2024.2

U tom sjevernom gradu je gašenjem tadašnjeg državnog drvoprerađivačkog i šumskog preduzeća ŠIK “Bor”, i prelaskom na koncesiono gazdovanje šumama, bez posla ostalo oko trista radnika. I tada je to preduzeće uništeno. Tada je privredna počela i propast tog sjevernog grada.

Posljednji direktor negadašnjeg giganta u drvnoj industriji „Gornjeg Ibra“ iz Rožaja, prije uvođenje stečaja, Hasan Kurtagić, upotrijebio riječ „Šumarska mafija“ još prije više od dvadeset godina i javno kazao kako je i stečaj u „Gornji Ibar“ uveo „moćni šumarski lobi da bi spriječio privatizaciju.“

On je još u to vrijeme govorio i da se  crnogorskim šumskim blagom bave na nezakonit način ljudi kojima to najmanje pripada.

“Ljudi koji su shvatili da se u uslovima tranzicije može uraditi mnogo toga nezakonitog što nikada neće biti sankcionisano. Ljudi koji su vidjeli svoju ličnu istorijsku poziciju da mogu biti bogati preko noći i obezbijediti svoje pra-pra praunuče. To i čine, ja to neću dokazivati, jer je to vidljivo golim okom”, kazao je Kurtagić tada.

Kurtagić je u to vrijeme ukazao da se problem šumarske mafije može istraživati u pravcu ispitivanja imovine ljudima iz šumarske struke. Neki su, kako tvrdi, bili vrlo siromašni prije nego su preuzeli poslove u šumarstvu, dok su danas među najbogatijima u Crnoj Gori.

Država je prošle godine najavila prekidanje koncesionog načina gazdovanja šumama i organizovanje jednog državnog preduzeća u kom bi se na lageru drvna građa prodavala na licitaciji. Mali drvoprerađivači smatraju da se ne smije tek tako preskočiti imovina povlašćenih koncesionara, kojih je na sjeveru bilo toliko da se prebroje na prstima jedne ruke, i ističu da se jedino u tom svjetlu može posmatrati ono što se dogodilo u Beranama.

Daleko od toga da „slučaj Berane“ nije bio ozbiljan.

Četrdeset kubika uhvaćeno te noći pretvoreno u oblovinu iznosi pet hiljada eura, ukradenih u samo jednoj akciji sa namjerom da bude preprodato negdje na teritoriji Berana. U ovom trenutku se ne zna koliko takvih neregistrovanih kamiona krstari šumama sjevera, i svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini.

„Pljačka je uvijek pljačka. A opet, nije isto pet hiljada i tolike milijarde koje su koncesionari svakodnevno ozakonjeno kamionima odnosili iz šuma na sjeveru, uništavajući puteve, i na kraju je sav taj novac iznijeli iz Crne Gore“, kazali su u Udruženju drvoprerađivača Plav.

Drvoprerađivači iz Plava podsjećaju sa druge strane da je Viši sud iz Bijelog Polja poništio oslobađajuću presudu Murinjanu Dragiši Katiću, koji se tereti da je počinio djelo sitna krađa kada je iz šume uzeo dva opožarena i trula trupca borovine, u količinini od 0,66 kubika i vrijednosti 33 eura.

„To je slika Crne Gore kada se radi o borbi protiv šumske mafije“, zaključili su u ovom udruženju građana

(RTCG)

Povezane vijesti