Danas je Badnji dan – praznik ljubavi i pomirenja

Za badnjak se siječe grana hrasta, koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo

Badnji dan se proslavlja 24. decembra, odnosno 6. januara po gregorijanskom kalendaru za crkve i vjernike koji prate julijanski kalendar, dan uoči Božića, i dio je božićnih običaja. Naziv Badnji dan je dobio po badnjaku koji se na taj dan siječe i pali.

Badnji dan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.

Badnji dan je posljednji dan božićnog posta. Dan koji mu prethodi je Tucindan.

Mnogi običaji vezani za ovaj dan sasvim su paganski, mada je crkva pokušala da im da hrišćansko obilježje. Običaji oko Badnjeg dana naslijeđeni od  predaka i dalje se održavaju. Za badnjak se siječe grana hrasta, koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo.

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta.

Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima običaji se umiju razlikovati u nekim elementima, a u mnogim krajevima se dosta običaja izgubilo. Kombinacija toga doprinosi velikim razlikama u običajima od kraja do kraja. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sjećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sjećanje da se u nekom selu nekada i to radilo prije nego što se to napustilo.

Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem. Loženje badnjaka je središnji element simbolike rađanja novog sunca, jer je i Badnji dan odmah poslije kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacane u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.

U Crnoj Gori je običaj da se badnjak okrvavi, tj. da se na njemu zakolje ono što je domaćin kuće namijenio da kolje za Božić. Na Badnji dan se obavljaju svi radovi, a najviše se vrše pripreme za Badnje veče i Božić. Treba napomenuti i to da je običaj da se na Badnji dan ništa iz kuće ne daje niti se ide kod drugoga da se što pozajmljuje.

Sječenje badnjaka

Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska sunca. Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci.

Ovo je samo dio običaja koji predstoje najradosnijem hrišćanskom prazniku Božiću.

Polaznik koji dođe prvi u kuću na Božić prvi je koji se omrsi, nakon čega ukućani mogu da se goste mesom. Tokom božićnog obroka porodica lomi pogaču sa novčićem u njoj. Ako u svojoj kriški nađete novčić, smatra se da ćete imati sreće i novca.

Na Božić, kao i na Badnje veče, nekada je skoro nezaobilazno bilo pjevanje uz gusle. Kada polaznik krene svojoj kući ostavlja malo novca pored badnjaka, koji uzima domaćica i daje mu neku sitnicu kao poklon.

Povezane vijesti

Vlada u petak o Brđaninu

Komisija proslijedila izvršnoj vlasti Šaranovićev predlog za razrješenje direktora Uprave policije Vlada Crne Gore odlučivaće na sjednici u petak o razrješenju šefa policije Zorana Brđanina,