Njene mošti i danas su poštovane. Smatra se da Ognjena Marija uvijek odgovara na molitve i liječi bolesne, bez obzira na vjeroispovjest.
Pravoslavni vjernici danas obilježavaju praznik svete velikomučenice Marine, u narodu poznate kao Ognjena Marija.
Poštuje se kao borac za hrišćansku vjeru i zaštitnicu žena.
Iako praznik Svete Mučenice Marine – Ognjene Marije nije u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, u narodu je veoma poštovan, posebno među ženama, tako da se na taj dan, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“ ne rade nikakvi poslovi, naročito ručni i radovi u polju.
Mošti ove svetiteljke nalazile su se u Carigradu do dolaska krstaša, a danas se njena ruka nalazi u svetogorskom manastiru Vatopedu. Njene mošti i danas su poštovane. Smatra se da Ognjena Marija uvijek odgovara na molitve i liječi bolesne, bez obzira na vjeroispovjest.
Ako na dan Ognjene Marije, sijevaju munje i čuje se grmljavina, to se smatra lošim znakom, i velikom kaznom. Smatra se da ova svetiteljka dobro zna ko je grešan, pa taj dan svi dobijaju po zasluzi. Prema narodnom vjerovanju, sveta Marina pali i kažnjava ognjem i kao sveti Ilija, koji kažnjava gromom. Slave je svi koji su imali štete od groma i oluje.
U narodnom predanju čuvaju se primjeri o vatri ili gromovima koji su u vrele praznične dane spalili žito, sijeno i domove ljudi koji su se ogriješili radeći na praznik Ognjene Marije.
Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“, ne rade nikakvi poslovi. Narodna izreka kaže – ko slavi Ognjenu Mariju siguran je u ljetinu. Obilježava se i kao krsna slava. Niko danas ne radi, ni u polju ni u kući, pogotovo žene.
Među vjernicima – pravoslavcima, Ognjena Marija (koja, inače, u narodnoj tradiciji slovi kao sestra Gromovnika Ilije i Svetog Pantelije) izaziva posebno strahopoštovanje. Toga dana (30. jula po novom, odnosno 17. po starom kalendaru) niko ne radi jer se smatra da je toga dana svaki posao netaličan i grešan, da svako ko toga dana prekrši volju božju, ne može očekivati milost njegovu