Dva mlađa muškarca za godinu dana umrla u urgentnom nakon smanjenja želuca u Turskoj

Dva mlađa muškarca za godinu dana umrla u urgentnom nakon smanjenja želuca u Turskoj

SLUČAJ MILJANE KULIĆ

Dvojica mlađih pacijenata preminula su u Urgentnom centru u Beogradu u prethodnih godinu dana od komplikacija nakon operacije smanjenja želuca u Turskoj. Veliki broj pacijenata, motivisanih znatno nižom cijenom i brzinom odlaska na zahvat, bez dobre informisanosti i pripreme idu u Tursku preko agencija u kojima i nema medicinskog osoblja, a potom se vraćaju u Srbiju prepušteni sami sebi.

I onda se dešavaju komplikacije koje su, nažalost, i odnijele živote, kaže za Kurir doc. dr Ognjan Skrobić, načelnik odjeljenja za benigna oboljenja jednjaka Klinike za digestivnu hirurgiju (Prve hirurške klinike) Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS).

Operacija smanjenja želuca u Turskoj, koju je moguće uraditi i za oko 3.000 eura, hit je među našim ljudima. U Srbiji je u privatnim klinikama znatno skuplja. A mnogi i ne pokušavaju, najčešće iz neznanja ili neinformisanosti, iako je i to moguće, da je urade preko zdravstvenog osiguranja u Centru za liječenje gojaznosti u UKCS. Ali mnogi i neće da prolaze dugotrajne i opsežne prijeoperativne procedure u Centru, neophodne radi izvođenja bezbjedne operacije.

– U Tursku uglavnom odlaze preko agencije čije je oglašavanje i davanje informacija pacijentima vrlo problematično i neetičko. Doduše, tamo gdje idu ima i solidnih hirurga, ali je sama ta instant procedura više nego sporna. Pacijenti odlete u Tursku, vide hotel, slijedi krstarenje Bosforom, pa ih taj dan prime u bolnicu. Prođu neku bazičnu pripremu i legnu na sto. Gastroskopiju (endoskopsko snimanje želuca), što je jako bitno, im i ne rade. Zapravo kažu da će navodno to da im urade kad ih uspavaju, što je tek nonsens. Uglavnom iznajmljuju salu noću, jer je jeftinija, pa u osam uveče počnu sa operacijama, koje traju do jutra. I hirurgu dođe deset pacijenata, koje prvi put vidi – objašnjava dr Skrobić.

VRSTE OPERACIJA SMANJENJA ŽELUCA

– sužavanje želuca ili tzv. sliv (sleeve) gastrektomija – najčešća, skine se dio želuca koji se širi, što ograničava unos hrane

– premošćivanje želuca, tzv. bajpas (bypas) – druga najčešća procedura, ostavi se mali dio želuca, koji se spoji s tankim crijevom, i to najčešće kod pacijenata kojima ne može da se reguliše povišen šećer u krvi i koji imaju refluksnu bolest (vraća im se sadržaj iz želuca)

– SADI-S – počeli 2023. da rade u UKCS, kad se uradi sliv, pa se presiječe dvanaestopalačno crijevo i spoji s tankim crijevom, radi se kod pacijenata koji imaju i veliku tjelesnu težinu i vrlo tešku šećernu bolest

KO MOŽE NA OPERACIJU

– donja granica je 18 godina (izuzetno mlađi od 18, uz odobrenje konzilijuma i saglasnost roditelja)

– gornja granica je 65 godina

– indeks tjelesne mase veći od 35

– indeks tjelesne mase veći od 30 ako ima probleme sa srcem, šećerom, pritiskom, plućima ili/i više neuspešnih pokušaja dijeta

LijEČE I DRUGA OBOLJENJA

Barijatrijska hirurgija, objašnjava dr Skrobić, nije odlična samo za liječenje gojaznosti nego i pratećih bolesti.

– Značajnim smanjenjem tjelesne težine pomoću barijatrijske hirurgije, ti ljudi ne liječe samo gojaznost, već i oboljenja koja je prate: šećernu bolest, povišen krvni pritisak, probleme s kretanjem, lokomotornim aparatom, policistične jajnike, plućna i srčana oboljenja

Pacijenti posle dva dana izlaze iz iznajmljenih bolničkih soba, a već treći dan lete nazad za Srbiju.

– I posle tog trećeg, četvrtog dana, kad se vrate u Srbiju, ne znaju šta da rade. Dobiju neke osnovna uputstva kako i šta da jedu, a ako se javi bilo kakav problem, praktično su prepušteni sami sebi. Mnogo pacijenata nam se javljalo s komplikacijama. Prvo dolaze kad imaju mučnine posle operacije koje malo duže traju i mogu biti ili posledica funkcionalnog prilagođavanja na novo stanje ili komplikacije tog tzv. uvrtanja sliva (suženja) želuca.

Najgore što može da se desi jesu hirurške komplikacije, među kojima je najčešće popuštanje šava (šavne linije) na želucu, ističe prof. dr Pavle Gregorić, direktor Klinike za urgentnu hirurgiju UKCS i barijatrijski hirurg.

– Popusti ta tzv. staplerska linija, šavna linija na mjestu gdje je želudac sužen, pa se sadržaj iz želuca izliva u trbuh i vrlo brzo dolazi do teškog zapaljenja trbušne maramice i posledično razvoja sepse. Simptomi su temperatura, bol, loše opšte stanje, malaksalost, a često dolazi i do drugih komplikacija, među kojima mogu biti i respiratorne, pa i otkazivanje bubrega. Ako se to odmah ne riješi, a najbolje je reagovati u prva 24 sata, dolazi do tzv. protrahovane sepse koja se teško liječi – naglašava dr Gregorić i dodaje:

– Nažalost, dvojica pacijenata starosti između 30 i 40 godina, koji su bili izuzetno gojazni, indeks tjelesne mase im je bio veći od 45, javili su nam se u Urgentni centar između petog i desetog dana od operacije u Turskoj. Došli su u veoma teškom opštem stanju, životno ugroženi. Dijagnostički smo ih obradili i vidjeli da je riječ o popuštanju te šavne linije. Ali, nažalost, već su imali uznapredovalu sepsu, gdje ni pored hitno primenjenog liječenja, i hirurškog i anesteziološkog i antibiotskog tretmana nismo više bili u mogućnosti da im pomognemo.

SLUČAJ MILJANE KULIĆ

Jedan od najpoznatijih slučajeva u javnosti u poslednje vrijeme, kad je krenulo naopako s Turskom, jeste slučaj rijaliti zvijezde Miljane Kulić, koju je liječio upravo dr Gregorić i cijeli tim Klinike za urgentnu hirurgiju UKCS zbog komplikacija koje su nastale nakon barijatrijske operacije u Turskoj.

– Pacijentkinja je došla kod nas u jako teškom opštem stanju zbog potencijalno smrtonosne komplikacije tromba u velikom venskom krvnom sudu u trbuhu, koju smo uspješno sanirali nakon dugotrajnog i zahtevnog liječenja u našoj ustanovi – kaže dr Gregorić.

PLAĆAJU I REOPERACIJU

Dr Skrobić dodaje da pacijenti operisani u Turskoj nerijetko dolaze i na reoperaciju.

– Imao sam pacijentkinju koju sam reoperisao jer joj se uvrnuo taj suženi želudac, nije mogla ni kap vode da proguta. Znači platila je privatno i reoperaciju. Eto još jednog pokazatelja da instant rješenje nikad nije dobro – objašnjava dr Skrobić.

Oba pacijenta su bila gojazna i za operaciju iz domena ove tzv. barijatrijske hirurgije. Ali to nisu ni pokušali da riješe u Centru za liječenje gojaznosti UKCS, u kome svake godine urade između 80 i 100 hirurških procedura.

– Svi koji imaju problem s prekomjernom kilažom mogu da dođu u UKCS, ali moraju da ispoštuju protokol i preoperativne pripreme. Najprije moraju da pokažu volju da smršaju, da idu redovno kod dijetologa, endokrinologa, a u tu pripremu su uključeni i psihijatar, kardiolog, pulmolog. Potom na konzilijumu našeg centra svi zajedno odlučujemo ko je pravi kandidat za operaciju. Tek tada se kreće sa ultrarestriktivnom ishranom u narednih tri do četiri nedelje kako bi se organizam pripremio za postoperativni tok – navodi dr Gregorić

(Kurir)

Povezane vijesti