Hram spasa naroda u Bukureštu najveća pravoslavna crkva na svijetu

Novoizgrađena crkva u centru glavnog grada Rumunije je ne samo najveća (sa ukupnom zapreminom od skoro 480.000 kubnih metara), nego i najviša (127 metara) i najduža (126 metara) pravoslavna bogomolja na planeti

Hram spasa naroda u Bukureštu trebalo bi da bude završen 2025. godine, ali je već sada najveća pravoslavna crkva na svijetu.

U neposrednoj blizini simbola komunističke vladavine u Rumuniji – Palate parlamenta, izgrađene za vrijeme vladavine Nikolaja Čaušeskua – uzdiže se 127 metara visoka bogomolja – Hram spasa naroda.

Kamen temeljac postavljen je 2010. godine. I danas se nad njom nadvija građevinski kran, ali je hram dobio svoju konačnu formu.

U Hram spasa naroda dosad je, kako je početkom godine prenio Radio Slobodna Evropa, uloženo oko 200 miliona eura. Dok kritičari građevinu nazivaju „faraonskom“ i porede je sa megalomanijom Čaušeskuove ere, vjernici poručuju da će „duhovne i praktične posljedice“ crkve nadoknaditi troškove.

Unutrašnja površina Hrama spasa naroda je nešto veća od 6.000 kvadratnih metara, a procjenjuje se da će liturgijama moći da prisustvuje oko 7.000 vjernika. Hram će istovremeno moći da ugosti hor sa čak 1.000 članova, prenosi N1.

Novoizgrađena crkva u centru glavnog grada Rumunije je ne samo najveća (sa ukupnom zapreminom od skoro 480.000 kubnih metara), nego i najviša (127 metara) i najduža (126 metara) pravoslavna bogomolja na planeti.

Radovi na fasadi privode se kraju, kupole su dobile pozlatu, dok je u unutrašnjosti u toku izrada mozaika.

Dosad je najveći pravoslavni hram na svijetu bila Saborna crkva Svetog Isaka u Sankt Peterburgu, koja je međutim primarno muzej u kom se tek ponekad vrše bogosluženjna.

Slično važi i za Svetu Sofiju, ponos Vizantije izgrađen u 6. vijeku po nalogu cara Justinijana I, koja je skoro 1.000 godina bila najveći saborni hram na planeti.

Nakon pada Konstantinopolja, 1453. godine, Sveta Sofija je pretvorena u džamiju. Za vrijeme Ataturka, 1934. gdoine, Sveta Sofija je postala muzej, otvoren svim vjerama.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan potpisao je, međutim, 2020. godine ukaz kojim je ova impresivna građevina ponovo postala džamija.

Među aktivnim crkvama, čelnu poziciju držao je beogradski Hram Svetog Save sa ukupnom zapreminom od 170.000 kubnih metara.

Hram na Vračaru, posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, može da primi do 10.000 vjernika. Visina Hrama sa krstom je 79 metara, dok je osovinska dužina istok-zapad 91 metar, a sjever-jug 81 metar. Horske galerije mogu da prime 700 horista

(Vijesti)

Povezane vijesti