IJZCG: Podignuti svijest o dobrobiti dojenja, majkama nedostaje podrška

„Svjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećao nivo znanja i svijesti o značaju i prednostima dojenja“, kazali su iz Instituta za javno zdravlje

Izazovi na radnom mjestu sa kojima se žene suočavaju, ne ostavljaju prostor da dojenje djeteta bude dostupna opcija, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz te institucije su, povodom Svjetske nedelje dojenja, poručili da je majkama potrebno više vremena i podrške za dojenje.

„Svjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećao nivo znanja i svijesti o značaju i prednostima dojenja, te obezbijedila podrška dojenju u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta“, naveli su iz IJZ.

Tema koju je Svjetska alijansa za akciju dojenja (VABA) postavila za ovu godinu je, kako su kazali, „Dojimo i radimo, učinimo to mogućim“.

„Zaposlene majke koje možda žele dojiti svoju bebu nemaju uvijek podršku da to nastave. Radno mjesto treba odgovarajuće prostorije za dojenje kako bi postalo radno mjesto prilagođeno dojenju“, rekli su iz IJZ.

Nedelje dojenja, dodali su, imaju za cilj da podignu svijest o zdravlju i dobrobiti ishoda dojenja i važnosti podrške majkama da doje onoliko dugo koliko žele.

„Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a pokazalo je da je procenat djece mlađe od dvije godine, koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao sa 20 odsto na 41 odsto u romskoj populaciji i sa 14 odsto na 24 odsto u opštoj populaciji“, kazali su iz iz Instituta.

Prema njihovim riječima, podaci su pokazali da je zdravstveno vaspitanje uticalo na povećanje zastupljenosti djece koja se isključivo doje u ranom djetinjstvu.

„Ciljevi Svjetske nedelje dojenja su informisanje stanovništva o njihovoj ulozi u učvršćivanju karika lanca podrške dojenju, kao i učvršćivanje dojenje kao dijela zdrave i sigurne ishrane. Angažovanje pojedinca i organizacija u lancu podrške dojenju i podsticanje osnaživanja učesnika i sistema za promjene iz korjena, takođe su ciljevi koji se žele postići Svjetskom nedeljom dojenja“, dodali su.

Iz IJZ su naveli da dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljavanje potreba novorođenčeta za adekvatnom ishranom, te dodali da je dojenje ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki.

„Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine života. Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja, te isključivo dojenje tokom prvih 6 mjeseci“, objasnili su.

Sastav i količina majčinog mlijeka, kako kažu, prilagođeni su uzrastu djeteta i njegovim potrebama.

„Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom, dijete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije“, rekli su iz IJZ.

Kako navode iz te zdravtsvene institucije, novorođenčetu dojenje obezbjeđuje pravilan rast i razvoj, podstiče razvoj i sazrijevanje imunog sistema, smanjuje rizik od gojaznosti, podstiče razvoj inteligencije, štiti od mnogih bolesti i infekcija, te smanjuje rizik od pojave alergija i iznenadne smrti odojčeta.

„Prednosti dojenja za majku su uspostavljanje emocionalnih odnosa s djetetom, smanjenje postporođajnog krvarenja, doprinosi normalizaciji tjelesne težine, smanjuje rizik od osteoporoze, malignih oboljenja dojke i jajnika, postporođajne depresije i pojave anemije. Kako bi se formirao pravilan odnos prema dojenju u zajednici, dojenje nije isključiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost“, kazali su.

Podršku majkama koje doje, kako kažu, moguće je obezbjediti na različite načine.

„Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška prijatelja, kao i zajednice u cjelini. Podrška društvene zajednice podrazumijeva : stvaranje kutaka za dojenje na javnim mjestima, dojenje na radnom mjestu ali i sistemska edukacija kroz redovno obrazovanje djece i omladine“, rekli su iz IJZ.

Zablude vezane za dojenje su, kako su kazali, da ne mogu sve žene da doje, te čekanje da „dobiju“ pravo mlijeko, iako kolostrum, gusto žućkasto mlijeko, kako tvrde, zadovoljava i količinu i sastav bebinih potreba u prvim danima života.

„Takođe, zabluda je da su bebama koje su hranjene majčinim mlijekom potrebni čaj i voda, zatim da bolesne bebe ne bi trebale dojiti, da malokrvne majke imaju „loše“ mlijeko, da majka ima mlijeko samo za jednu bebu, te da je najbolji sjedeći položaj prilikom dojenja, kao i da postoje velika ograničenja u ishrani porodilja i dojilja“, objasnili su iz IJZ.

Dodali su i da je tačno da dojilje treba da izbjegavaju upotrebu duvanskih proizvoda, alokohola i drugih psiho-aktivnih supstancija, gazirana pića, veće količine kafe, kao i jake začine.

„Potvrđeno je da je kvalifikovano savjetovanje o dojenju ključno za poboljšanje stope dojenja i da treba započeti s ovim aktivnostim prije porođaja. Poboljšanje pristupa stručnom savjetovanju za dojenje može produžiti trajanje dojenja i promovisati isključivo dojenje, sa beneficijama za bebe, porodice i zajednicu“, naveli su.

Kako su saopštili, radna grupa Ministarstva zdravlja uz podršku kancelarije Unicef-a u Crnoj Gori, izradila je „Smjernice za ishranu djece od 0-24 mjeseca“, u čijem početnom dijelu su, kako navode, objašnjene tehnike dojenja, prednosti i stanja koja mogu uticati na laktaciju, kao i način i vrijeme uvođenja nemliječne ishrane.

IJZ će, kako su kazali, podržati Svjetsku nedelju dojenja promovisanjem ovog događaja kroz ključne poruke na svom sajtu i putem društvenih mreža

Povezane vijesti