Istraživanje pokazalo: Petkom smo na poslu najmanje produktivni

Fleksibilnost u organizaciji rada, kao što je hibridni rad ili četvorodnevna radna nedjelja, mogli bi da pomognu u ublažavanju negativnih efekata dugih radnih nedjelja i da poboljšaju produktivnost zaposlenih, kažu istraživači

Zaposleni su manje aktivni i veća je vjerovatnoća da će praviti greške tokom popodneva i petkom. U stvari, petak posle podne bilježi najnižu tačku produktivnosti zaposlenih, pokazuju rezultati studije koju su sproveli američki stručnjaci.

Dok su brojne studije proučavale produktivnost radnika uz upotrebu metoda kao što su dnevnici ili ankete koje su zaposleni vodili i popunjavali sami, i procjene njihovog učinka.

Sve ove metode su subjektivne. Na njih mogu uticati predrasude i raspoloženje ili se ljudi pogrešno sjećaju onoga što su radili.

Umjesto toga, istraživači Univerziteta A&M u Teksasu oslanjali su se na neinvazivne i objektivne metrike korišćenja računara kao što je brzina kucanja.

Istraživači su proučili ovakve podatke prikupljene od skoro 800 zaposlenih u velikoj energetskoj kompaniji u Teksasu. Analiza je sprovedena u periodu od dvije godine od 1. januara 2017. do 31. decembra 2018. godine. Zatim su upoređivani podaci dobijeni u odnosu na doba dana, kao i različitih dana u nedjelji.

Istraživači su birali učesnike koji su bili na različitim poslovnim pozicijama, od administratora do inženjera.

Utvrdili su da je srednja vrijednost ukupnog broja otkucanih riječi bila 427 u ponedjeljak. Ovaj broj porastao bi za 3,45 odsto u utorak i ostao relativno nepromijenjen do četvrtka. Međutim, najveća promjena uslijedila bi u petak – pad od 19,1 odsto.

Osim toga, ljudi su pravili znatno više grešaka u kucanju tokom poslepodneva nego ujutru, i to tokom svih dana u nedjelji, a posebno petkom posle podne.

Stručnjaci teksaskog univerziteta ističu da su rezultati njihovog istraživanja važni i sugerišu da bi menadžeri mogli da preispitaju postojeće planove rada kako bi se rad usmjerio na najproduktivnije dane u radnoj nedjelji.

Od maja, oko 60 odsto radnika sa punim radnim vremenom u SAD radilo je isključivo u prostorijama preduzeća. Ostatak je radio na daljinu ili je imao hibridni sistem rada, pokazale su ankete.

Fleksibilnost u organizaciji rada, kao što je hibridni rad ili četvorodnevna radna nedjelja, mogli bi da pomognu u ublažavanju negativnih efekata dugih radnih nedjelja i da poboljšaju produktivnost zaposlenih, kažu istraživači.

Ranije studije utvrdile su da rad na daljinu smanjuje stres i pruža zaposlenima veću kontrolu nad njihovim radnim rasporedom, što pomaže u smanjenju mentalnog umora i pregorijevanja na poslu i povećava zadovoljstvo poslom.

Rad na daljinu, takođe, ima ekološke prednosti jer smanjuje emisiju ugljen-dioksida, zagađenje i potrošnju goriva.

– Takav način rada omogućava zaposlenima da više vremena provode sa svojim porodicama, a takođe im ostavlja više vremena za vježbanje i slobodne aktivnosti, za koje se pokazalo da poboljšavaju i fizičko i mentalno zdravlje – kaže Mark Benden, šef Odsjeka za zaštitu životne sredine i zdravlja na radu.

Međutim, ova studija ima nekoliko nedostataka. Podaci su prikupljeni od zaposlenih samo u jednoj velikoj energetskoj kompaniji i moguće je da rezultati ne važe u drugim radnim djelatnostima.

Takođe, druge aktivnosti koje nisu opisane u studiji, poput prisustva sastancima petkom ili pravljenje plana rada za narednu sedmicu, mogle bi da utiču na fluktuaciju produktivnosti

Povezane vijesti

Dodik: Izjava Milatovića uvreda za RS

„Ne poznajem unutrašnju komunikaciju struktura vlasti u Crnoj Gori, ali nisam ni očekivao da me pozove Milatović, niti da se sastanem s njim“ Predsjednik bosansko-hercegovačkog