MURINJANI TRAŽE DA SE OTVORI PUT OD ČAKORA PREMA METOHIJI

Dok je taj put bio u funkciji prolazili su brojni turisti, u želji da se suoče sa izvanrednim prirodnim ljepotama ovoga kraja

Da raspoloživi resursi u brojnim mjestima na sjeveru Crne Gore nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalnih zajednica, ukazuje i varošica Murina udaljena od Plava na oko desetak kilometara.

U Murini, koja zajedno sa selima Gornja Ržanica, Mašnica i Pepiće ima status mjesne zajednice, postoji mnoštvo društvenih objekata koji ne funkcionišu i pored saznanja da su za njihovu izgradnju uložena pozamašna sredstva iz državne kase.

Prije petnaestak godina napravljena je zelena pijaca koja nikada nije proradila, bez obzira što je, u okviru plavskog Komunalnog preduzeća, za njeno funkcionisanje i danas radno angažovano nekoliko lica. Van funkcije je i moderni objekat koji je za upražnjavanje sportskih aktivnosti napravljen u sklopu stadiona malih sportova.

Konstantnom propadanju prepušten je i Titeksov pogon, koji je, upošljavajući u dvije smjene i do 400 radnika, napravljen 1985. godine. Prilikom uvođenja stečaja u ovo preduzeće, 2004. godine, imovina Titeksa na Murini procijenja je na 3.350.000 eura, da bi bila prodata po deset puta manjoj cijeni. No, i poslije privatizacije nastavilo se sa devastacijom objekta.

Ružnu sliku odaje i fabrika protivgradnih raketa smještena između Pepića i Brezojevice. Ta fabrika nikada nije proradila iako je zahvatala veliku površinu sa brojnim pratećim objektima i opremom. U međuvremenu objekti su potpuno devastirani, oprema odnesena, a da za tako nešto niko nikada nije odgovarao.

Mještani navode da ovi podaci jasno stavljaju do znanja da država nije imala odgovarajuću razvojnu strategiju kada je Murina u pitanju, i da nije ništa uradila da opravda sredstva koja su trošena za instaliranje određenih kapaciteta. Tvrde da se Murina zbog toga iz godine u godinu suočava sa sveukupnom razvojnom stagnacijom i drastičnim odlivom lokalnog stanovništva.

– Ovdje je, uz određena ulaganja, napravljena zelena pijaca, ali na njoj do sada nije prodato nijedno kilo sira, niti se obavljala bilo kakva druga prodaja. Ispostavilo se da je to promašena investicija, jer nadležni nijesu uradili ništa da se pijaca stavi u funkciju, iako se zna da je ona mogla da posluži i kao otkupni centar, s obzirom na to da ovo područje raspolaže ogromnim količinama šumskih plodova i ljekobilja. Kad to čovjek gleda dobija utisak da je neko namjerno radio da ugasi život u Murini, koja je mogla da živi kao jedno razvijeno mjesto. Pijaca ne može da radi danas, a ja se dobro sjećam kad bi ovdje ljudi dotjerali kamion žita od 10 tona i to sve rasprodali za sat vremena – navodi mještanin Rade Paunović.

Goran Marsenić tvrdi da bi Murina mogla da živi mnogo boljim životom samo ako bi država preduzela odgovarajuće mjere za aktiviranje raspoloživih resursa i sadržaja i otvaranje novih radnih mjesta.

–Žalosno je pogledati nekadašnji Titeksov pogon, ili fabriku protivgradnih raketa, kako propadaju, dok mladi odlaze, ili jedva sastavljaju kraj sa krajem. Žalosno je gledati i novi objekat na stadionu malih sportova kako stoji zaključan. To treba da vide i državni čelnici koji mogu da promijene ovu sumornu sliku, samo ako to hoće. Ovdje ima momaka koji žele da formiraju porodice i žive u mjestu svog rođenja, jer ovo su prelijepi krajevi koji su nepravedno zapostavljeni – naglašava Marsenić.

Sa njim je saglasan i Miloje Zogović ističući da Murina zaslužuje mnogo više i da razvojni projekti koji imaju ekonomsku opravdanost i koji mogu zaustaviti izražen odliv stanovništva ne smiju zaobilaziti sjever Crne Gore.

Mještani ističu da razvojnoj stagnaciji Murine u velikoj mjeri doprinosi to što je za saobraćaj dugi niz godina zatvoren put koji preko Čakora vodi prema Peći.

Tvrde da bi ponovnim otvaranjem ove saobraćajnice za kompletno ovo područje došli bolji dani.

– Murina je prirodna raskrsnica gdje se ukrštaju važni putevi. Jedan od tih puteva je i onaj koji preko Čakora vodi ka Metohiji, ka kojoj su Murinjani uvijek bili istinski okrenuti. Dok je taj put bio u funkciji ovuda su, između ostalih, prolazili brojni turisti, u želji da se suoče sa izvanrednim prirodnim ljepotama ovoga kraja. Zato bi pod hitno trebalo skinuti administrativne barijere sa ove saobraćajnice, jer ona je uvijek predstavljala razvojnu žilu kucavicu potčakorskog prostora, a i znatno šire – navodi Grujica Popović.

Izvor: Dan