Od „Oluje“ 27 godina, sudska pravda prespora

Od akcije „Oluja“ tokom koje je ubijeno i protjerano na hiljade Srba iz Hrvatske danas se navršava 27 godina, a za to vrijeme hrvatsko pravosuđe podiglo je četiri optužnice protiv devet hrvatskih vojnika i policajaca za ratne zločine nad Srbima. Zagrebačka Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, ukazuje da mnogi zločini uopšte nijesu procesuirani. S druge strane, u Republici Hrvatskoj 5.avgust obilježava se kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a iz Sabora ističu da je to „dan kada je u vojno-redarstvenoj akciji ‘Oluja’ oslobođen grad Knin“.

Akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995.godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na područja Banije i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u Knin, dok su kolone izbjeglica u automobilima, kamionima, na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH. Jedan dio izbjeglica nastanio se i u Crnoj Gori.

Po podacima Dokumentaciono informacionog centra Veritas koje citiraju srpski zvaničnici, tokom akcije „Oluja“ ubijeno je 1.869 Srba, od kojih su 1.220 bili civili.

Prema njihovim podacima, to predstavlja jedan od „crnih rekorda građanskog rata devedestih godina prošlog vijeka na prostorima bivše Jugoslavije“.

Protjerano je više od 200.000 Srba, prema istim podacima.

Po pisanju Balkan Insight, sudska pravda je prespora. U izvještaju iz 2021. godine zagrebačke nevladine organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, o neprocesuiranim zločinima nakon „Oluje“, piše da je hrvatsko pravosuđe za 26 godina podiglo četiri optužnice protiv devet hrvatskih vojnika i policajaca za ratne zločine nad Srbima.

Izrečene su četiri pravosnažne presude: u dva slučaja osuđujuće za zločine u selima Prokljan, Mandići i Kijani, a u druga dva optuženi su oslobođeni krivice za zločine u selima Prokljan, Mandići i Grubori.

Mnogi zločini, prema Documenti, uopšte nijesu procesuirani, kao na primjer oni počinjeni u Golubiću kod Knina, Mokrom Polju i Radljevcu.

„Procesuiranje ratnih zločina više nije prioritet hrvatskog pravosuđa”, rekla je prošlog mjeseca Vesna Teršelić, čelnica Documente, piše „Balkan Insight“.

Teršelić je dodala da su sudovi intenzivnije procesuirali ratne zločine prije nego što je 2013. godine Hrvatska postala članica EU, a da je nakon ulaska zemlje u evropski blok, interesovanje za to opalo.

U novembru 2012. godine Apelaciono vijeće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva 1995.godine, poništavajući prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.

Kako piše pomenuti medij, Hrvatska slavi pobjedu, dok istovremeno ignoriše srpske žrtve. S druge strane, Srbija odaje počast srpskim žrtvama „Oluje“, nazivajući je „najvećim etničkim čišćenjem na evropskom tlu posle Drugog svjetskog rata”, istovremeno ignorišući uzroke koji su pokrenuli ovu vojnu operaciju.

U tekstu koji potpisuje zagrebački novinar Boris Pavelić piše da je srpska zajednica u Hrvatskoj ove godine najavila da će održati zasebnu komemoraciju za sve one koji su izgubili živote, živote svojih bližnjih, domove i zavičaj tokom i u danima nakon ‘Oluje’”.

Komemoracija će biti posvećena građanima gračačkog kraja koji su izgubili živote u talasu nasilja u ljeto i jesen 1995. godine, saopštilo je Srpsko narodno vijeće, koje zastupa interese srpske manjine u Hrvatskoj.

Vlada Srbije će ove godine održati komemoraciju žrtvama „Oluje“ na centralnom trgu u Novom Sadu.

Uz to, „Balkan Insight“ podsjeća da je ranije hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da je operacija Oluja najveća pobjeda Hrvatske, ali je istovremeno iskazao žaljenje i pijetet svim žrtvama, ne samo Hrvatima već i Srbima

(RTCG)

Povezane vijesti

UP objavila hronologiju dešavanja na Cetinju

„U interesu javnosti, ukazujemo da na osnovu prikupljenih saznanja postoje indicije, zasnovane na iskazima lica iz neposrednog okruženja V.B., koje su ukazivale na promjene u