Open Balkan nije prijetnja, niti alibi za velikodržavne projekte

Inicijativa Otvoreni Balkan sigurno ne predstavlja prijetnju svojim članicama, niti bih je ocijenio kao alibi za velikodržavne projekte pojedinih zemalja, smatra vanjsko-politički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić. U intervjuu za Portal RTCG kaže i da je inicijativa na papiru u načelu dobra, ali da je pitanje članstva stvar stvar svake zemlje koja mora odvagnuti što im ono donosi.

Navodeći kako se nažalost stvari postavljaju kao da je Open Balkan zamjena za Evropsku uniju (EU), Avdagić kaže da Berlinski proces ima apsolutnu prednost prema Otvorenom Balkanu.

Oni ne moraju nužno biti suprotstavljeni, mogu biti i komplementarni”, rekao je Avdagić.

On kaže i da bi crnogorsko rukovodstvo trebalo vrlo precizno da kaže na koje prednosti se računa u slučaju eventualnog članstva u Open Balkanu, te zašto se one ne mogu postići na neki drugi način.

„Svaka država koja tome pristupa treba na kraju pojasniti jasne prednosti i benefite za građane, ako ih ima dovoljno da to bude poželjna inicijativa“, istakao je Avdagić.

No, apsolutnu prednost ipak daje Berlinskom procesu.

Ipak kaže i da Berlinski proces i Otvoreni Balkan ne moraju nužno biti suprotstavljeni.

„Mogu biti i komplementarni. Međutim, Otvoreni Balkan nije dio Berlinskog procesa, ne teži dizanju standarda i harmonizaciji s EU, pripremi za članstvo“, istakao je Avdagić.

Kakav je generalno Vaš stav po pitanju Inicijative Otvoreni Balkan?

“Načelno, na papiru, inicijativa je dobra. Načelno, vjerujem kako skidanje barijera bilo koje vrste radi napredak. Međutim, s druge strane, postoji bojazan kako ova inicijativa služi kao svojevrsna zamjena eurointegracijskom procesu, kao i bezbroj drugih upitnika po pitanju kakve su uopšte koristi za zemlje koje se uključuju, a posebno ako postoje međusobni nesređeni odnosi koji ostaju uteg i koji se zaobilaze.

To je izrazito tako ako spominjemo Srbiju i Kosovo, zbog čega je ono najjasnije i odbacilo pristupanje. Generalno, smatram kako ova inicijativa ima smisla ako proširenje Unije više nije realno, ali to tako nije. U suprotnom, a posebno po pitanju putovanja i graničnih kontrola, radi se o stvarima koje se mogu regulisati i međudržavnim sporazumima”.

U Crnoj Gori generalno je podijeljeno mišljenje po pitanju članstva. Da li bi Crna Gora, i još dvije zemlje (BiH i Kosovo) trebalo da pristupe ovoj inicijativi i zbog čega?

“To je pitanje svake zemlje, koja mora odvagnuti što im to donosi. Sve spomenute zemlje su do sada izražavale skepsu, a korišćeni argumenti su i dalje tu. Ako se nešto promijenilo, a nije, tema bi se mogla otvoriti na praktičnom nivou. Ovako, ako se na osnovu nečega treba odlučivati onda je to analiza koliko je inicijativa doprinijela zemljama koje su uključene.

Foto: gov.me

Ako se argumentuje kako će ulazak u inicijativu smanjiti redove na granici, država može sprovesti diplomatsku inicijativu da to riješi sa susjedima, bilateralnim putem. No, ako susjed pri tome nudi isključivo inicijativu kao rješenje istog, to bi bila ucjena. Ne kažem da je tako, ali ističem kako ponekad postoje i jednostavnija rješenja za otvorene probleme”.

Je li po Vašem mišljenju Open Balkan zamjena za EU i da li dati prednost Berlinskom procesu ili Open Balkanu?

“Nažalost, čini mi se kako se stvari tako postavljaju. U svakom slučaju, u najmanje jednoj od tri zemlje članice inicijative ne vidim stvarnu političku i reformsku snagu za ubrzanje njihovog evropskog puta, u brojnim segmentima, što nas mora navesti na zaključak iz pitanja. Smatram kako zemlje same moraju insistirati na evropskom putu i vezanjem uz Evropsku uniju. Stoga, nedvosmisleno, ako mene pitate, Berlinski proces ima apsolutnu prednost prema Otvorenom Balkanu. Oni ne moraju nužno biti suprotstavljeni, mogu biti i komplementarni. Međutim, Otvoreni Balkan nije dio Berlinskog procesa, ne teži dizanju standarda i harmonizaciji s EU, pripremi za članstvo. On je tu kao zasebni, paralelni događaj, koji kao takav ne možemo gledati kao stepenicu prema punopravnom članstvu u EU”.

Što su benefiti, a što eventualno loše strane ovog procesa?

“Ako ga gledamo kao povezivanje i međusobnu integraciju, to je već dovoljno, dobro je, i kao što sam rekao načelno u tome ne vidim ništa loše. Međutim, ako ciljate na šire integracije, one evropske, postavlja se pitanje čemu tačno služi ova. Pripremi za onu veću sigurno ne, ona jednostavno nije dio evropskog integracijskog procesa, nego priča lokalnog karaktera koja, nažalost, može biti funkcionalna zamjena Evropskoj uniji. Zato svaka država koja tome pristupa treba na kraju pojasniti jasne prednosti i benefite za građane, ako ih ima dovoljno da to bude poželjna inicijativa. Da budem posve jasan, imate gomile vrlo jasnih analiza na koji način doprinosi članstvo u EU. Što to donosi pojedincima, poslovnoj zajednici, državi kao takvoj. Ako ovdje to takođe postoji, ključno je da li ono što donosi ima dovoljno podsticajan pomak, i za koga je taj pomak zaista podsticajan, a za koga ne.

Pokušaću samog sebe pojasniti drugim jasnim primjerom. Srednjeevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) uspostavljen je 21. decembra 1992. kao trgovinski sporazum Višegradske grupe. Taj sporazum, kojeg su danas dio sve spomenute zemlje u kontekstu Otvorenog Balkana, a one koje su otišle dalje u EU više nijesu, služio je i služi jačanju napora za integraciju u zapadnoevropske institucije i na kraju pridruživanju evropskim političkim, ekonomskim, bezbjednosnim i pravnim sistemima. Ovo čemu primarno služi CEFTA, razlika je u onomu čemu služi Otvoreni Balkan”.

Koliko ima istine u ocjenama pojedinih analitičara da je Open Balkan alibi za velikodržavne projekte (Velika Srbija/Velika Albanija) ?

“Ne bih išao toliko daleko, niti bi inicijativu ocijenio takvom. Naravno da svako ima svoje interese zašto predlaže ili ulazi u određenu inicijativu. Ova sigurno nije direktno prijetnja svojim članicama”.

Što bi bio Vaš savjet crnogorskom rukovodstvu koje još uvijek nije jasno zauzelo stav prema Open Balkanu?

“Iskreno pristupiti građanima, vrlo precizno reći na koje prednosti se računa, i zašto se one ne mogu postići na neki drugi način. Ako je tako, niko neće sporiti članstvo. U suprotnom, svima će biti jasno zašto je inicijativa nepotrebna

Povezane vijesti