Pravosudna inspekcija: Upitna slučajna raspodjela sudskih predmeta

Jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica

Pravosudna inspekcija izvršila je vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici. Kako je saopšteno iz te institucije,  „dovedeno u pitanje slučajna raspodjela predmeta, odosno delegiranje sudija u vijećima, što je zakonska obaveza i pravilo, a uvedena je praksa da predsjednik suda sam odlučuje o sastavu vijeća što ostavlja mogućnost za eventualne zloupotrebe“.

Kako je saopšteno, ministar pravde Marko Kovač će o tome obavijestiti vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesnu Vučković sa ciljem „eventualnog pokretanja postupka za uvrdivanje odgovorosti predsjednika Viseg suda u Podgorici pred Sudskim savjetom“.

Iz Ministarstva pravde navode da je u postupku nadzora utvrđeno da je predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić donio godišnji raspored poslova kojim je definisan raspored sudija koje postupaju u krivičnim odjeljenjima i sudskim vijećima, kao i da je predsjednik suda vršio izmjene godišnjeg rasporeda poslova.

To je sve dostavljeno administratoru pravosudno-informacionog sistema (PRIS) i unešeno u ovaj sistem. Po pravilu, nakon što upisničar unese osnovne podatke iz predmeta, akcijom snimanja predmeta u bazi PRIS-a aktivira se algoritam slučajne raspodjele koji dodjeljuje postupajućeg sudiju iz važećeg plana raspodjele. U slučaju kada je potrebno uraditi izuzeće, predsjednik suda donosi rješenje o izuzeću na osnovu kojeg upisničar postupa i unosi u PRIS rješenje u vidu word dokumenta – navode iz Ministarstva i dodaju da je  moguće su dvije opcije u Pravosudno-informacionom sistemu (PRIS-u): „Trenutna slučajna dodjela“ i „Izaberi sudije za dodjelu“.

Tako, u koliko upisničar izabere prvu opciju, poziva se algoritam i metodom slučajne raspodjele se predmet zadužuje na novog sudiju. Ukoliko se bira druga opcija, pojavljuje se lista sudija iz koje upisničar bira sudiju ručno i upisuje u polje razlog, koje nije obavezno polje.

Tokom nadzora ustanovljeno je da predsjednik suda izdaje usmeni nalog svom stručnom saradniku koji je administrator PRIS-a, a koji na osnovu naloga ažurira plan raspodjele, što utiče na algoritam slučajne raspodjele.

Ukoliko se za određenog sudiju u planu raspodjele unese umanjenje od 100 odsto taj sudija slučajnom raspodjelom neće dobiti nijedan predmet i  ukoliko se unese umanjenje 0 odsto, a za ostale sudije iz tog upisnika umanjenje od 100 odsto, na taj način sudija čije je umanenje 0 odsto dobija predmet u rad– pojašnjavaju.

Preciziraju da  ovakav način ažuriranja plana raspodjele, na osnovu naloga predsjednika sud,a ostavlja mogućnost da se utiče na izbor određenog sudije iz upisnika ili da se određenom sudiji ne dodijeli predmet slučajnom raspodjelom.

Utvrđeno je da postoji istorijat izmjena plana raspodjele u PRIS-u, u kojem je vidljiv datum izmjene spiska sudija iz upisnika i procenat njihovog umanjenja, ali se ne unose podaci ko je inicirao izmjenu plana raspodjele i koji je razlog za izmjenu. Utvrđeno je da u PRIS-u nije data mogućnost da se izbor članova Vijeća vrši metodom slučajne raspodjele. Iz tog razloga, utvrđeno je da se samo postupajući sudija bira metodom slučajne raspodjele, a zatim on bira ostale sudije koji će biti članovi Vijeća– saopštili su iz Ministarstva.

Pojašnjavaju da prilikom kontrole upisnika,u kojem se upisuju predmeti kojima postupa Krivično vijeće kao i kroz vid u sistem za slučajnu raspodjelu predmeta – PRIS, utvrđeno je da sastav ovog Vijeća nije stalan i da dolazi do odstupanja u odnosu na sastav utvrđen godišnjim rasporedom poslova, što je potvrđeno i kroz usmenu komunikaciju sa predsjednikom Višeg suda.

U slučajevima kada dolazi do odstupanja u sastavu Krivičnog vijeća u odnosu na sastav koji je utvrđen godišnjim rasporedom poslova utvrđeno je da u tim situacijama predsjednik suda na osnovu sopstvene procjene vrši izbor člana/članove Vijeća. Sve ovo konstatovano je u zapisniku o izvršenom vanrednom nadzoru.  Imajući u vidu konstatovano činjenično stanje, Ministarstvo pravde je mišljenja da je ovim postupanjem dovedena u pitanje slučajna raspodjela predmeta, odosno delegiranje sudija u vijećima, što je zakonska obaveza i pravilo, a uvedena je praksa da predsjednik suda sam odlučuje o sastavu vijeća što ostavlja mogućnost za eventualne zloupotrebe– saopštili su oni.

Dodaju da je jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Tada je kroz sistem slučajne dodjele predmeta utvrđeno da je iz vijeća izuzet predsjednik suda Boris Savić u predmetu Kv-S 482/22 kojim se odlučivalo o produženju pritvora iz razloga što je u istom predmetu postupao u istrazi i donio naredbu o pretresu 27. jula.  Iz istog razloga je izuzet i drugi član vijeća sudija Dragoje Jović koji je u istrazi donio rješenje o određivanju pritvora od 27. maja, dok je treći član vijeća sutkinja Vesna Pean u periodu od 16. do 21. oktobra, kada se odlučivalo o produženju pritvora, bila odsutna zbog prisustva seminaru koji se održavao u Turskoj – stav je pravosudne inspekcije.

U Ministarstvu smatraju da pri ovakvom stanju stvari, kada ne može postupati nijedan član vijeća, predsjednik suda je u skladu sa godišnjim rasporedom poslova u sistem slučajne dodjele predmeta uključio dvojicu sudija iz specijalnog odjeljenja: Gorana Šćepanovića i Zorana Radovića.

Kroz sistem slučajne dodjele predmeta, predmet je dodijeljen sudiji Goranu Šćepanoviću uz određivanje novog broja Kv-S 532/22, a predsjednik suda je u skladu sa godišnjim rasporedom poslova, kojim je određeno da u slučaju spriječenosti nekog od članova vijeća predsjednik može odrediti bilo kojeg sudiju Višeg suda u Podgorici da bude član ovog vijeća, odredio da članovi vijeća budu sudija specijalnog krivičnog odjeljenja Zoran Radović i sudija parničnog odjeljenja Sanja Cakanović. Mišljenja smo da usmeni nalozi bilo kog predsjednika suda u pogledu dodjele predmeta odnosno formiranja vijeća, a kojim se zaobilazi slučajna dodjela, ugrožava osnovna prava na takzovanog „prirodnog sudiju“ koje je zagarantovano Ustavom i međunarodnim konvencijama- poručuju iz ministarstva i dodaju da će ministar pravde Marko Kovač o svemu obavijestiti Vučković sa ciljem eventualnog pokretanja postupka za uvrđivanje odgovornosti Borisa Savića predsjednika Višeg suda

Povezane vijesti