Sjutra je Velika Gospojina- Svetiteljka koja razumije žensku dušu

Pravoslavni vjernici sjutra slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina.

To je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika! Poslednji je veliki praznik crkvene godine, koja počinje 1. septembra, a završava krajem avgusta.

Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika, kome prethodi dvonedeljni post. Predanje kaže da je Majka Božija živela 60 godina i da je bila svedok mnogih slavnih događanja u vezi sa širenjem vjere u Isusa Hrista.

Velika Gospojina se u mnogim porodicama u Srbiji proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena, ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Običaji i vjerovanja

Prema vjerovanju, u periodu između dve Gospojine (Velike i Male Gospojine) – „periodu prelaza“ – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vrijeme između dvije Gospojine, koji se naziva i međudnevnica, najbolji je prema narodnim periodima za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja“ od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju ljekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju. U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Danas posebno žene idu na pričest, zato što se Bogorica smatra zaštitnicom žena i majki.

Proslavljanje Velike Gospojine pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kola, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale

Povezane vijesti

Danas sjednica Vlade

Vlada Crne Gore danas će održati 67. sjednicu po redu. Početak sjednice zakazan je za 11 časova Sjednicu možete pratiti uživo na našem portalu