U Kliničkom centru ove godine 300 pacijenata sa infarktom

„Kovid je u pet odsto slučajeva bio okidač za infarkt, ali i za miokarditis. Imamo aritmije, upale srčanog mišića, embolije pluća i srčano zatajivanje“

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od početka ove godine registrovano je 300 pacijenata sa infarktom, dok je tokom prošle godine ukupno zbrinuto 200 oboljelih, što je, prema mišljenju ljekara, posljedica infekcije virusom korona. Podaci Instituta za javno zdravlje o obolijevanju i umiranju od akutnog koronarnog sindroma pokazuju da je prosječno godišnje u čitavoj Crnoj Gori obolijevalo 1.400 osoba, od čega najveći broj u Podgorici. Nikšiću, Baru i Pljevljima.

Iz Instituta u godišnjem izvještaju navode da je broj slučajeva akutnog infarkta miokarda skoro dva puta veći kod muškog pola (695 slučajeva) u odnosu na ženski pol (375 slučajeva).

Akutni infarkt miokarda je do 69. godine više zastupljen kod osoba muškog pola, dok je od 70. godine života distribucija među polovima skoro jednaka Od nestabilne angine pektoris oboljelo je 197 muškaraca (56%) i 153 osobe ženskog pola. Distribucija prema polu i dobnim grupama ukazuje da je nestabilna angina pektoris u dobnoj grupi od 30 do 69 godina više zastupljena kod osoba muškog pola, a od 70. godine života više obolijevaju osobe ženskog pola. Stopa javljanja akutnog infarkta miokarda za uzrast od 30 do 85+ iznosi 284,4 na 100.000 stanovnika. Stopa javljanja AIM za osobe muškog pola iznosi 385,6, dok za osobe ženskog pola iznosi 191,4 na 100.000 stanovnika. Stopa javljanja akutnog infarkta miokarda u cjelokupnoj crnogorskoj populaciji (uzrast od 0 do 85+) iznosi 172,2 na 100.000 stanovnika, dok stopa javljanja AIM za osobe muškog pola iznosi 226,4, a za osobe ženskog pola iznosi 119,3 na 100.000 stanovnika. Stopa javljanja akutnog infarkta miokarda kod oba pola najviša je u dobnoj grupi 80–84, dok je vrijednost stope javljanja AIM približno jednaka kod oba pola u dobnoj grupi 70–74 godina“ navode iz IJZ.

Iz Kliničkog centra su nam kazali da će se danas oglasiti povom podataka o povećanju broja pacijenata sa infarktom.

Godišnje umre preko 200 osoba

Prema Registru Instituta, godišnje od akutnog koronarnog sindroma umre oko 215 osoba (u starosnoj dobi od 35 do 85+).

Osnovni uzrok smrti kod 205 osoba (95,8%) bio je akutni infarkt miokarda, dok je 9 osoba (4,2%) umrlo od nestabilne angine pektoris. Umrlih muškog pola bilo je 63,6 odsto (136), dok je 36,4 odsto (78) umrlih osoba bilo ženskog pola. Najmlađa osoba umrla od AKS bila je muškog pola i imala je 38 godina, dok je najstarija osoba umrla od AKS bila ženskog pola starosti 93 godine. Najveći broj umrlih 75,2% (161) bio je stariji od 65 godina života“ navodi se u izvještaju.

Kardiolog Ljiljana Krivokapić kazala je za „Dan“ da je epidemija virusa korona doprinijela da imamo veći broj pacijenata sa infarktom.

Imali smo više uzroka stresa i posljedice koje je izazvao kovid, posebno sa kardiološke strane. Kovid je u pet odsto slučajeva bio okidač za infarkt, ali i za miokarditis. Imamo aritmije, upale srčanog mišića, embolije pluća i srčano zatajivanje. Pored toga, kolege se susrijeću i sa neurološkim smetnjama, oboljenjima bubrega, ali i sa drugim vaskularnim problemima. Imamo i pacijente kod kojih se javljaju oboljenja sa lakšom kliničkom slikom. Imali smo i značajan broj oboljelih sa psihičkim posljedicama. Osim u KCCG, bilježimo povećanje broja infarkta u Kotoru, posebno tokom sezone zbog dolazaka turista. Do sada smo odlijevali povećanom broju pacijenata sa srčanim tegobama. Znamo svi kroz šta smo prošli, koliko smo bili izloženi stresu. Građni su bili izloženi strahu od gubitka posla, pod pritiskom da zarade, da sačuvaju živote i egzistenciju svoje porodice“ kaže Krivokapić.

Povezane vijesti