back to top

Najčitanije

Povezani članci

Danas se proslavlja Mala Gospojina

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Rođenje Presvete Bogorodice. Praznik je u narodu poznat kao Mala Gospojina i ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.

Kao Marijini roditelji pominju se Joakim i Ana (od kojih se ni jedno ne pojavljuje u kanonskim jevanđeljima), bogati i pobožni hebrejski par koji je živio u Jerusalimu. Na njihovu veliku žalost, punih deset godina nisu mogli da imaju djecu.

Po tadašnjim običajima moglo se očekivati da će Joakim da uzme drugu, plodnu ženu, pa čak i da Anu otjera. Konačno, jednog dana, dok je Ana sjedala u vrtu ispod lovorovog drveta i sa sjetom posmatrala gnijezdo mladih vrabaca u krošnji, upoređujući svoj jalov život bez djece sa plodnošću ptica, iznenada joj se javio anđeo sa viješću da će ona začeti dijete o kome će se govoriti svuda po svijetu.

Tako je i bilo.

Nakon određenog vremena, Joakim i Ana dobili su kćerku kojoj su dali ime Marija.

U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju.

Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se Sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

Ako na današnji praznik bude vedro, bez oblaka i ako se vidi sunce tokom većeg dijela dana, vjeruje se da će jesen i zima biti blage.

Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane.

Žene tako danas nebi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.

Na današnji dan navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.

Mala Gospojina spada u red Bogorodičnih praznika i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.