O brojnim komplikacijama do kojih može doći zbog izlaganja sunčevim zracima, nastanku melanoma, liječenju opekotina i ožiljaka, govori dr Marinko Paunović, specijalista opšte, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije i načelnik Operacionog bloka i sterilizacije Kliničkog centra Crne Gore
Kažu da je za dobrog plastičnog hirurga potrebno dobro medicinsko znanje, da ima manuelnog dara, a sve to je malo u odnosu na iskustvo koje je potrebno. Takođe, važno je da se plastična hirurgija voli. Ne postoji veličanstveniji trenutak nego kada stanete iznad operacionog stola, ali i pored takvog osjećaja to je i trenutak maksimalne odgovornosti. Tako je u intervjuu za Graciju svoj posao opisao dr Marinko Paunović, specijalista opšte, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije i načelnik Operacionog bloka i sterilizacije Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
“Moja misija kao plastičnog, rekonstruktivnog i estetskog hirurga je da učinim da pacijent bude izliječen, siguran i zadovoljan. Pravi uspjeh je kada su i pacijent i plastični hirurg podjednako zadovoljni. Takođe, jedna od mojih misija je i da svoje znanje prenesem mlađim kolegama, kojima želim da poručim da uvijek na umu imaju humanost i ljepotu, koji oduvijek pokreću svijet”, kaže dr Paunović.
Govoreći, između ostalog, o posljedicama koje preveliko izlaganje suncu u vrelim ljetnjim danima može ostaviti na kožu, dr Paunović je rekao da one mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija – od opekotina do melanoma. Navodi da, i pored upozorenja i kampanja za zaštitu od izlaganja suncu, mnogi nijesu svjesni rizika i ne pridržavaju se svega što im je preporučeno, tako da pomoć plastičnih hirurga i dermatologa zatraže kada su već nastale posljedice. Za njihovo liječenje, kako kaže, najbitniji je timski, multidisciplinarni pristup ljekara različitih specijalnosti.
Zbog posljedica izlaganja suncu najviše posla imaju dermatolozi zbog različitih promjena na koži, ali u velikom broju slučajeva i za specijaliste plastične hirurgije. U kojim slučajevima vi reagujete?
Koža memoriše oštećenja koja pretrpi tokom izlaganja sunčevim zracima. Posebno pamti oštećenja nastala u djetinjstvu, zato u kasnijem periodu mogu da nastanu vrlo ozbiljne posljedice. Postoji niz faktora koji utiču na stvaranje različitih promjena ili, kako mi kažemo, tumefakcija na koži. Jedan od spoljašnjih faktora je i izlaganje suncu, odnosno UV zracima koji na kožu imaju negativan uticaj. Najviše štetno, kancerogeno djelovanje na kožu imaju UVB zraci. Nerijetko kod nas u ambulante dolaze pacijenti sa opekotinama nastalim kao posljedica pretjeranog izlaganja suncu. I pored svih poziva i preporuka, kao i kampanja za zaštitu od izlaganja suncu u ljetnjim danima, stiče se utisak da mnogi nijesu svjesni rizika i ne pridržavaju se svega što im je preporučeno, tako da pomoć plastičnih hirurga i dermatologa zatraže kad su već nastale posljedice.
Kolika je opasnost od nastanka melanoma, tumora kože, kao posljedice izlaganja suncu?
Melanom je maligni tumor koji potiče od melanocita, ili pigmentnih ćelija koje su smještene u bazalnom sloju epiderma i koje stvaraju pigment melanin. A melanom, između ostalog, nastaje kao rezultat maligne transformacije melanocita. Niko tačno ne zna da odgovori zašto nastaje taj preobražaj, ali se zna da postoji niz faktora koji utiču na njegovo stvaranje. Jedan od faktora koji dovode do njegovog nastanka, kako sam u prethodnom odgovoru kazao, je neadekvatno i prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti u ljetnjim danima.
U tom smislu ključan je multidisciplinarni pristup, posebno saradnja sa dermatolozima. Kako to u praksi izgleda?
Realno gledano, dobar rezultat u liječenju oboljelih od melanoma garantuje jedino multidisciplinarni pristup. Uspjesi u medicini, a posebno u hirurgiji, najbolje se postižu timskim radom, to je slučaj i kod liječenja melanoma. S obzirom na to da se radi o izuzetno agresivnoj malignoj bolesti za koju često kažemo i podmukloj, u proces liječenja pacijenata kod kojih je dijagnostikovana ova bolest nijesu uključeni samo dermatovenerolozi i plastični hirurzi. Taj proceduralni put ide sljedećim tokom – izabrani doktori doma zdravlja ili specijalisti porodične medicine, nakon sumnje da promjena na koži može da bude melanom, upućuju pacijenta dermatovenerologu ili plastičnom hirurgu na ambulantni pregled. Nakon tih pregleda i postavljanja sumnje na melanom, pacijentu se hirurški odstrani ta sumnjiva promjena i pošalje na patohistološki (ph) pregled kod specijaliste patologije. Nakon dobijanja patohistološkog nalaza i potvrde da se radi o melanomu, pacijenta najčešće pripremamo za još jednu hiruršku intervenciju koja se sada radi u opštoj anesteziji, a o čijoj mogućnosti da je potrebna smo pacijenta upoznali u vremenu dok smo čekali ph nalaz. U pripremu ove druge hirurške procedure i u samo njeno izvođenje su uključeni spec. nuklearne medicine, radiolozi, anesteziolozi, naše odjeljenjske medicinske sestre, instrumentarke i instrumentari, anestetičari. I nakon tih intervencija, preparate koje smo odstranili šaljemo na patohistološku analizu. Dok čekamo taj ph nalaz traje hirurško liječenje operisanih. Nakon dobijanja nalaza, pacijenta upućujemo sa kompletnom medicinskom dokumentacijom na Konzilijum za maligne tumore kože i melanom u Institut za onkologiju KCCG, koji je referentna ustanova za daljnje liječenje ovih pacijenata u našoj državi. Tu, na osnovu svih pojedinosti i na osnovu odluke Konzilijuma, naše kolege onkolozi nastavljaju liječenje ovih pacijenata. Nerijetko ti pacijenti zahtijevaju i daljnja hirurška liječenja od strane plastičnog hirurga i, po potrebi, hirurga drugih specijalnosti.
Rad sa pacijentima koji boluju od melanoma, pored liječenja opekotine, najteži je dio naše specijalizacije i svakodnevnog posla, jer sve te priče i slike nam ostanu urezane do kraja života. Kako se radi o vrlo opasnoj, podmukloj i nepredvidivoj bolesti, gdje smo ponekad svi mi nemoćni, koliko god da želimo i trudimo se da pomognemo, uvijek smo srećni kada sretnemo ove pacijente i obradujemo se jedni drugima.
Da li postoji statistika o broju oboljelih od melanoma?
Na osnovu podataka kojima raspolažemo u Centru za plastičnu, rekonstruktivnu hirurgiju i opekotine, u 2022. godini je liječeno 47 pacijenata, 48 u 2023, a u periodu od 1. januara do kraja jula ove godine 26 pacijenata. Međutim, ovaj broj je vjerovatno i veći jer se jedan broj pacijenata sa melanomima inicijalno operiše i u regionalnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Zato smo, nakon razgovora sa kolegama sa Instituta za onkologiju i Klinike za dermatovenerologiju, pokrenuli inicijativu za pravljenje centralnog registra pacijenata sa melanomom u Crnoj Gori.
(Gracija me)