Hiljade stranih državljana, mahom Rusa, nalaze se u nepovoljnom položaju jer im u Crnoj Gori radi ostvarenja zdravstvenog osiguranja traže potvrde da to pravo ne koriste u matičnoj državi.
Izvršna direktorka kompanije “Navus”, koja se bavi registracijom stranih firma, Natalija Gerasimova, kaže za “Dan” da takva potvrda ne postoji, niti je neko može izdati, kao i da stranci imaju plaćeno osiguranje, ali ne mogu da ga koriste.
– Od nas traže potvrdu iz matične države, koja nije predviđena zakonom, da mi ne koristimo tamo osiguranje. Takva potvrda ne postoji i iz ovog razloga mi možemo da koristimo osiguranje za decu samo u privatnim ambulantama – ističe Gerasimova, navodeći da niko ne može da dobije zelenu knjižicu bez potvrde iz matične države da tamo ne koristi osiguranje.
Podsjeća da su ranije zaposleni stranci imali za sebe i djecu zelenu knjižicu i da su koristili osiguranje.
– Sve je bio odlično. Sada, nakon što su povećali minimalac, ukinuli su osiguranje za zaposlene strance, što je, po meni, prevara. Ako mi je država izdala boravišnu dozvolu i ja sama plaćam sve obaveze, bilo bi pošteno da moja deca budu zaštićena. Nakon toga, potvrda je izmišljena, a mi ostavljeni bez zdravstvene zaštite. Niko nas o tome nije obavijestio i mi nismo zaštićeni ako se razbolimo. Ranije nije bilo tako. Imali smo osiguranje čim dobijemo privremene dozvole za posao. Jedan od ključnih problema je što veliki broj stranaca uredno plaća poreze i doprinose, ali ne može da ostvari osnovna prava. Najvidljiviji primjer je zdravstveni sistem. Porodice stranih državljana, uključujući i one koji rade u visokoprofitnim sektorima, često nemaju pristup javnom zdravstvu, pa su prinuđene da sve usluge plaćaju privatno. U praksi to znači da dijete ne može da se liječi u domu zdravlja iako roditelji već učestvuju u finansiranju sistema – ukazala je Gerasimova.
Majkl Bader, predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore i predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu, kaže da zdravsteno osiguranje imaju stranci ako imaju firmu i boravišnu dozvolu, kao i članovi familije po osnovu spajanja porodice.
Položaj stranaca u Crnoj Gori, posebno onih iz IT sektora i savremenih industrija, sve više pokazuje raskorak između ambicioznih državnih planova i realnog stanja na terenu. Dok zvaničnici često ističu da zemlja želi da bude regionalni centar za digitalne poslove i privuče stručnjake iz inostranstva, svakodnevni problemi sa kojima se ti ljudi suočavaju govore drugačije.
Prema podacima nadležnih institucija, u Crnoj Gori trenutno boravi više desetina hiljada stranaca sa privremenim ili stalnim boravkom. Najviše ih je iz Rusije, zatim iz Ukrajine i Turske, dok ostatak čine državljani zemalja regiona i Evropske unije. Upravo među njima je veliki broj mladih profesionalaca koji rade na daljinu i donose značajan prihod kroz potrošnju i poreze.
Za mnoge od njih boravak u Crnoj Gori nije kratkoročno rješenje, već realnost na duži period, zbog političkih i ekonomskih prilika u zemljama iz kojih dolaze. Uprkos tome, suočavaju se sa sporim procedurama za produženje boravka, nejasnim pravilima i dugim čekanjima.
Ako država želi da zadrži ovaj kadar, mora da riješi konkretne probleme. To prije svega znači omogućavanje pristupa javnom zdravstvu za one koji već plaćaju doprinose, pojednostavljivanje administrativnih procedura i jasniju primjenu pravila za digitalne radnike.
Stranci koji dolaze u Crnu Goru ne traže posebne privilegije, već osnovne uslove za normalan život. Njihovo prisustvo može biti važan oslonac razvoja moderne ekonomije, ali samo ako sistem bude sposoban da ih prepozna i uključi.
Izvor: Dan