Crnogorski turizam već duže vrijeme gubi trku sa sopstvenim potencijalima. Podaci iz prethodnih godina nijesu ohrabrujući, piše ugledni beogradski nedjeljnik NIN.
Odluka Podgorice o uvođenju viza državljanima Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra predstavlja novu barijeru koja direktno urušava sektor od kojeg zavisi stabilnost državnog budžeta. Pod izgovorom potpunog usaglašavanja spoljne politike sa Evropskom unijom i zatvaranja Poglavlja 24, Crna Gora je svjesno odabrala da saseče sopstvenu ekonomsku žilu kucavicu.
Uprkos jalovim naporima da se animiraju nova tržišta, ključni oslonac domaće turističke privrede godinama ostaju gosti iz Srbije i Rusije, čiji je izostanak ili smanjen dolazak nenadoknadiv gubitak za lokalne ugostitelje i izdavaoce smještaja. Geopolitička previranja, ukidanje direktnih avio-linija sa vodećim emitivnim centrima kao što je Moskva, te slijepo praćenje briselskih diktata značili su drastičan pad priliva gostiju sa istočnih destinacija. Zapadnoevropska tržišta ni približno nijesu uspjela da nadoknade rupu nastalu odlaskom tradicionalnih, visokoplatežnih gostiju.
Prema zvaničnim podacima za 2024. godinu, u Crnoj Gori su ostvareni 2.606.854 dolaska turista i 15.594.299 noćenja, pri čemu su strani gosti činili čak 96,1 odsto ukupnog prometa. U strukturi noćenja stranih posjetilaca, najdominantnije učešće imala je Srbija sa 23,5 odsto, dok je Rusija zauzela drugo mjesto sa 18,3 odsto. Slijedile su Bosna i Hercegovina sa 8,4 odsto i Turska sa 4,9 odsto. Uticaj ruskih turista bio je posebno izražen u privatnom smještaju, gdje je od ukupno 10,3 miliona noćenja ostvarenih u 2024. godini na njih otpadala čak četvrtina, odnosno 24,9 odsto. Pored toga, gosti iz bivših jugoslovenskih republika, prije svega iz Srbije i BiH, činili su stabilnu bazu koja puni kapacitete van sezone, održavajući ugostiteljski sektor u životu čitave godine.
DRASTIČAN PAD
Podaci iz ranijih godina pokazuju koliko su ova dva emitivna tržišta istorijski nosila cijelu sezonu i obezbjeđivala devizni priliv. U 2023. gosti iz Rusije bili su apsolutni rekorderi po dužini boravka sa 246.000 dolazaka i čak 3,7 miliona noćenja, ostvarujući prosječno 15 dana boravka po dolasku, što je činilo 23,6 odsto ukupnog broja noćenja. Poređenja radi, pretpandemijske 2019. godine Crnu Goru je posjetilo 384.000 ruskih turista sa ostvarenih 3,47 miliona noćenja i prosječnim zadržavanjem od devet dana. Kada se ovim brojkama pridodaju podaci za posjetioce iz Srbije, koji su u 2019. ostvarili preko 400.000 dolazaka i više od 3,2 miliona noćenja, jasno je da je više od polovine ukupnog turističkog prometa Crne Gore godinama počivalo na samo dva ključna stuba.
Međutim, kaskada loših odluka tu se ne zaustavlja. Prema nezvaničnim saznanjima iz izuzetno pouzdanih izvora NIN-a, avio-gigant “Turkiš erlajns“ sprema drastičan odgovor na odluku Podgorice da od 1. novembra uvede vize i turskim državljanima, odnosno planira da značajno smanji broj letova prema Crnoj Gori. Ova odluka neće samo prepoloviti dolazak preko 100.000 turskih turista i investitora, već predstavlja direktan nokaut i za rusku dijasporu i turiste. Nakon ukidanja direktnih linija sa Moskvom, Istanbul je uz Beograd bio jedini preostali avio-most preko kog su Rusi stizali na Crnogorsko primorje. Presjecanjem te veze, Podgorica praktično stavlja katanac na istočno tržište.
Problem se već prepoznaje jer su podaci za prvih pet mjeseci 2025. pokazali da je od stranih turista evidentiran prihod od 243,44 miliona evra, što predstavlja pad od 16,06 miliona evra ili 6,2 odsto u odnosu na isti period 2024. godine. Stručnjaci ukazuju na to da se ovaj pad ne ogleda samo u statistici prometa, već direktno utiče na smanjenje vanpansionske potrošnje i potrošnje u trgovini i uslužnim djelatnostima.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže za NIN da je odsustvo direktnih letova i smanjenje broja turista sa istoka napravilo nenadoknadivu štetu po ukupni privredni sistem. Zbog nedolaska ruskih turista ostali smo kraći za oko 500 miliona evra godišnje, i to je direktna cijena takvih odluka – rekao je Dokić. On navodi da bi Crna Gora morala naći način da odloži ili izbjegne dodatne restrikcije.
UOČI PANDEMIJE CRNU GORU POSJETILO JE 384.000 RUSA
Uporedni podaci iz ranijih sezona jasno razotkrivaju razmjere ekonomskog autogola koji je Podgorica sebi izrekla. Predpandemijske 2019. godine Crnu Goru je posjetilo 384.000 ruskih turista, koji su ostvarili impresivnih 3,47 miliona noćenja, sa prosječnim zadržavanjem od čak devet dana po dolasku. Već u 2023. godini, gosti iz Rusije ostvarili su 246.000 dolazaka i 3,7 miliona noćenja, boraveći u prosjeku 15 dana i čineći skoro četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Uz preko 400.000 dolazaka iz Srbije, ovi tradicionalni gosti decenijama su činili kičmu crnogorske privrede, puneći privatni smještaj i vanpansionsku potrošnju van glavne sezone.
Dokić je kazao i da zamjenska tržišta poput skandinavskih ili zapadnoevropskih zahtijevaju godine ozbiljnog ulaganja u marketing i potpunu reformu avio-dostupnosti, pa je nerealno očekivati da ona brzo nadomeste gubitak stotina hiljada tradicionalnih gostiju.
Ta odluka sama po sebi vrlo je diskutabilna i treba razmisliti o njoj. Svjestan sam da smo pod pritiskom EU da usaglasimo spoljnu politiku. Treba međutim vidjeti da li je moguće taj rok nekako produžiti. Imamo iskustvo iz prethodnih godina. Ruski turisti su najbolji potrošači i toliki novac koji su oni trošili u Crnoj Gori jednostavno niko drugi ne troši – naveo je Dokić.
Sa njim je saglasan i poznati petrovački ugostitelj Ilija Armenko, koji ističe da se odlukama nadležnih direktno guši jedina funkcionalna privredna grana u zemlji.
Turizam donosi budžetu ogroman procenat prihoda, a mi umjesto da olakšamo poslovanje, stalno otežavamo dolazak gostima – kaže Armenko i dodaje da su gosti iz Rusije i Srbije ključni nosioci sezone te da bi uvođenje viza bio konačni udarac za turizam, jer bez njih i gostiju iz regiona ne možemo popuniti kapacitete. Armenko je podsjetio i na skok troškova usljed povećanja stope PDV-a na smještaj, naglašavajući da podizanje cijena odbija i ono malo preostalih visokoplatežnih gostiju. On je naveo da su troškovi poslovanja otišli u nebo, od nabavke namirnica do radne snage, pa svaka negativna promjena u broju gostiju direktno gura ugostitelje u minus.
PAPIR ILI EKRAN – ISTO JE
Prema podacima MUP-a Crne Gore, od ukupno oko 100.000 stranih državljana koji borave u zemlji od 620.000 stanovnika, ubjedljivo je najviše Rusa — gotovo 18.000 ima privremeni boravak, dok preko dvije hiljade ima stalan. Uz njih, tu je i preko 10.000 državljana Turske sa radnim ili privremenim dozvolama, oko 600 Kineza i blizu hiljadu Bjelorusa. Prekid prakse takozvanog. vizarana“ — izlaska iz zemlje na svakih 30 dana radi resetovanja boravka — od 1. novembra sve ove ljude gura u ilegalu ili prinudno iseljavanje.
Pokušaji MUP-a da opravda ove poteze najavama uvođenja elektronskih viza i angažovanjem eksternih agencija poput. VFS Globala“ ne nailaze na razumijevanje među stručnjacima. Ekonomista Stevan Gajević upozorava da se suštinski problem time ne rješava.
Administrativna prepreka ne prestaje da bude prepreka samo zato što je prenesena sa šaltera na ekran – izričit je Gajević za RSE. On naglašava da je crnogorska turistička ponuda decenijama prilagođavana gostima koji duže borave, koriste privatni smještaj, kupuju nekretnine i generišu vanpansionsku potrošnju.
Nije realno očekivati da se takva tržišta preko noći zamijene turistima iz EU, čije su navike, očekivanja i struktura potrošnje drugačiji. Zato je neophodno pažljivo preispitivati svaku evropsku odluku prije njenog automatskog prihvatanja, ne zato što treba dovoditi u pitanje evropski put, već zato što nijesmo sigurni da su sve zajedničke politike jednako korisne za sve države. Uvođenje viza nije samo administrativna promjena, već ekonomska i geopolitička odluka sa potencijalno ozbiljnim posljedicama – zaključuje Gajević.
Izvor: Dan