back to top

Najčitanije

Povezani članci

Spajić: Imamo priliku da zatvorimo 30 poglavlja, zbog ES 2 neće uništiti penzioni sistem

Crna Gora ima istorijsku šansu da za dvije godine zatvori 30 poglavlja i za to je potrebno da se svi okupe oko tog cilja, poručio je premijer Milojko Spajić, navodeći da Barometar 26 podrazumijeva uvođenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU) zajedničkim snagama.

TOK SJEDNICE:

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić. 

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

“Neće biti korišćen nijedan euro iz zaduženaj za povećanje plata, niti za povećanje penzija. Jer ćemo imati tekući suficit naredne godine, koji će biti garant da će svaki euro koji se budemo zadužili služiti za vraćanje starih dugova”, podcrtao je Spajić.

Iz tekućih sredstava 250 miliona eura za otplatu starih dugova

Govoreći o cijenama struje, tvrdi da Vlada neće dozvoliti da računi za struju budu ni jedan cent viši od januara 2025. godine.

“Program „Evropa sad 2“ neće uvećati javni dug ni jedan jedini euro. Sve mjere ovog programa, usmjerene na poboljšanje životnog standarda građana, finansiraće se iz tekućih prihoda države kao što je bio slučaj i sa programom „Evropa sad 1“”, navodi se u Spajićevom odgovoru.

To, kako je anveo, garantuje suficit tekuće budžetske potrošnje koji Crna Gora ostvaruje u kontinuitetu od 2020. godine do danas.

“Budžetom za 2025. godinu planirani prihodi veći su za preko 100 miliona eura u odnosu na tekuću godinu i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Veći prihodi budžeta i suficit tekuće potrošnje garant su odgovornog upravljanja javnim finansijama i da će sve tekuće obaveze države biti finansirane iz redovnih prihoda”, istakao je Spajić.

U odgovoru navodi da se opšta stopa PDV-a neće se mijenjati.

“Tokom implementacije oba ekonomska programa čuli smo razne teorije i insinuacije za koje građani mogu danas da vide da se nisu zasnivale na činjenicama već isključivo služile za dnevno politčke svrhe a u nedostatku svojih programa koji bi ponudili građanima”, naveo je on.

Kada je riječ o zaduženju, on je podsjetio da je bilo priče da se Crna Gora zaduživala za povećanje zarada i penzija, što je, kako tvrdi, apsolutna neistina.

„Da je to tačno, ne bismo bili u mogućnosti da ove godine 250 miliona eura tekućih prihoda iskoristimo za vraćanje starih, naslijeđenih dugova, od prije 2020. godine. To se nikada u istoriji Crne Gore nije desilo i to se dešava prvi put ove godine“, rekao je Spajić.

Program „Evropa sad 2“ nema apsolutno nikakvog uticaja, kako kaže, na cijenu električne energije, kao što ni program Evropa sad 1 nije uticala na cijenu struje, koja se nije mijenjala od 2015. godine i jedna je od najnižih u Evropi.

“Upravo niska cijena električne energije omogućila je zaštitu standarda građana i uticala na stabilnost privrede. Cijena električne energije je regulisana i formira se na bazi odluka Regulatorne agencije za energetiku na osnovu zakonom propisanih normi o odobravanju troškova energetskim kompanijama čije su stavke sastavni dio računa. Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti je donijela odluku o korekciji unutar regulatornog perioda za Cedis i Cges. Rezultat odluke je ukupno povećanje cijene mreẓ̌arine što bi u konačnom dovelo do povećanja računa za električnu  energiju.  Imajući u vidu nezavisnost u radu Regulatorne agencije, ista će biti ispoštovana i primijenjena”, naveo je Spajić.

Sa druge strane, imajući u vidu da bi, kako je rekao, povećanje cijene električne energije negativno uticalo na građane i privredu, Vlada će preduzeti sve mjere da građani ne osjete poskupljenje, kroz subvencioniranje računa za struju.

U komentaru Spajićevog odgovora Vasilije Čarapić kazao je da se Spajić često borio “uz vjetar”, ali da je svaka kritika samo vjetar u leđa.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitao je Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Spajić je naveo da su vanredni Parlamentarni izbori 2023. godine rezultat neuspjelog pokušaja DPS-a da na tememljima neprincipijelne koalicije sa URA-om formira 43. Vladu.

“Ipak, važno je istaći da su vanredni Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani 11. juna 2023. godine nakon čega je glasovima 46 poslanika izabrana 44. Vlada Crne Gore. Dodatno, podrška Vladi ojačana je 23. jula 2024. godine dvotrećinskom podrškom poslanika i poslanica 28. saziva Skupštine Crne Gore. Ako to nije najveća podrška jednoj Vladi ikada, onda ja nijesam rekao istinu. No, činjenice govore u prilog mojoj tezi.
Sada (gle čuda!) prema Vašem mišljenju, ako sam dobro razumio pitanje, potrebno bi bilo da kao predsjednik Vlade podnesem ostavku zbog djelimično nezadovoljavajućih rezultata pojedinih konstituenta izvršne vlasti na izborima u tri crnogorske opštine”, istakao je Spajić u odgovoru.

On kaže da se ne sjeća da je zbog gubitka izvršne vlasti 30. avgusta 2020. godine ikome iz DPS-a palo na pamet da preispita povjerenje na lokalnom nivou.

“Svakako, obzirom na epilog poslednjih lokalnih izbora ostaje nejasno šta su to vaši motivi za novim vanrednim parlamentarnim izborima. I zašto mislite da bi oni eventualno promijenili nešto u korist DPS-a?”, pitao je Spajić.

Ocijenio je da je jasna želja Erakovića za povratkom na vlast, ali za to je potrebno mnogo više od solidnog izbornog rezultata na lokalnom nivou.

“Rekao bih da je došao odsudni trenutak da se Vi i Vaše kolege zapitate gdje ne štima i zašto je nakon napora koje ulažete prethodne četiri godine Vaš povratak sve neizvjesniji. Na kraju, bez namjere da ulazim u politikanstvo jer se plašim da ovaj dijalog može otići u tom pravcu pozivam Vas da svoje nesporne kapacitete u narednom periodu usmjerimo na ostvarenje cilja kome smo zajednički posvećeni –integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Skretanje sa ovog puta, bio bi eklatantan primjer stavljanja ličnih i partijskih interesa ispred interesa Crne Gore”, naveo je Spajić.

Spajić je zahvalio Erakoviću na brizi za našu državu.

Kazao je da svi zajedno, 81 parlamentarac, treba da doprinesu projektu Barometar 26.

“Mi svi zajedno treba da uvedemo Crnu Goru u EU. To je poziv i vama. To je vapaj svima nama da se okrenemo bitnim temama za ovu državu”, istakao je Spajić.

Dodao je da svi imamo šansu da uvedemo Crnu Goru u EU.

“Za dvije godine nam se otvara istorijska šansa da zatvorimo 30 poglavlja. To ne možemo sami”, poručio je Spajić.

Kaže da je ovo posao za svih 81 poslanika u Parlamentu.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. Tražio je od Spajića da jasno kaže hoće li biti uništen penzioni fond. 

“Ja tvrdim da ni u januaru 2025. godine neće biti pada penzija”, istakao je Spajić.

Programi Evropa sad 1 i 2 kao i svi ostali programi koje ćemo implemetirati u budućnosti apsolutno su ekonomski održivi i u korist svih građana, privrede Crne Gore i prema javnim finansijama, naveo je Spajić u odgovoru.

“Mjesec dana nakon formiranja Vlade, sproveli smo prvu mjeru programa “Evropa sad 2” koja se odnosila na povećanje minimalne penzije sa 296€ na 450€ ili 52% čime smo unaprijedili standard za oko 74 000 naših građana. Podsjetiću, da je ne tako davno, 2019. godine minimalna penzija iznosila svega 128€, što nije zadovoljavalo ni minimum standarda neophodan za dostojanstven život penzionera. Već sa januarskom penzijom, svi ostali penzioneri u Crnoj Gori primiće uvećanu penziju za prosječno 50-60€ po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade, upravo zahvajujući programu “Evropa sad 2””, istakao je on.

Kaže da samo godinu dana nakon formiranja 44. Vlade i ove parlamentarne većine, svjedočimo konkretnim rezultatima na polju unapređenja standarda građana budući da su sa oktobarskom zaradom svi zaposleni u Crnoj Gori primili veće plate.

“Podaci pokazuju da je implementacija programa u prvom mjesecu svoje primjene protekla uspješno i bez značajnijih izazova za poslovanje preduzeća, čemu svjedoči da su mnogi poslodavci u Crnoj Gori, dodatno povećali zarade zaposlenima po osnovu uštede od 5,5% nastale smanjenjem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje”, istakao je Spajić.

Kada je u pitanju uticaj programa Evropa sad 1 i 2 na javne finansije, kaže da je od 2020. do 2024. godine prosječna zarada u Crnoj Gori porasla je sa 524€ na 1000€, minimalna zarada sa 222€ na 600€ i 800€ a minimalna penzija sa 145€ na 450€.

“U tom periodu, javni dug u nominalnom iznosu ostao je isti dok je njegovo učešće u BDP-u smanjeno sa 105% na oko 60% koliko iznosi danas. U svim godinama, ostvarivan je suficit tekuće potrošnje što znači da je država sve tekuće obaveze (plate, penzije, socijalna davanja…) finansirala iz tekućih prihoda i da nijedan cent zaduženja nije iskorišćen za finansiranje ovih programa. Prilikom povećanja minimalne penzije, u ovom Parlamentu čuli smo da će se isto finansirati iz: povećanja opšte stope PDV-a, prodaje EPCG, zaduživanja… Ništa se od toga nije desilo. Javne finansije su stabilne, za deset mjeseci ove godine ostvaren je suficit budžeta, prohodi budžeti veći su u odnosu na planirane, za koje je tada rečeno da neće biti ni ostvareni. U odnosu na prošlu godinu, bez jednokratnih prihoda, prihodi su veći za blizu 330 mil. € ili čak 17%. Stopa nezaposlenosti najmanja je u istoriji Crne Gore a kreditni rejting države je unaprijeđen”, naveodi se u saopštenju.

Budžetom za narednu godinu, kako kaže, i pored smanjenja poreskog opterećenja na rad, imaćemo veće prihode i suficit tekuće potrošnje, što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su složićete se, apsolutni prioritet Crne Gore kako sa aspekta kvaliteta života građana tako i sa aspekta ekonomskog rasta i razvoja.

“Ako se vratimo unazad, od 2011. do 2020. godine vođena je takva ekonomska politika da je javni dug u tom periodu povećan za tri puta, sa 1,4 milijardi na 4,4 milijarde, a da je država od 2011. do 2017. svake godine iz zaduživanja finansirala tekuće rashode: plate, penzije i sl. Tek sa povećanjem opšte stope PDV-a na 21% država je ostvarivala suficit, dakle direktno na teret svih građana. Za to vrijeme minimalna penzija je bila 100€ a minimalna zarada ni 200€. Ono što može da nas raduje jeste da inflatorni pritisak slabi i da je uspostavljen opadajući trend inflacije, pa prema podacima MONSTAT-a godišnja inflacija iznosi 1,2% što je najniži zabilježeni nivo od marta 2021. godine, dok su cijene na mjesečnom nivou zabilježile pad u septembru i oktobru u odnosu na avgust. U prvom mjesecu sprovođenja programa “Evropa sad 2” mjesečna inflacija u Crnoj Gori iznosila je 0%”, istakao je Spajić.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.