Ustavne izmjene moguće su uz konsezus svih partija, a programi Evropa sad 1 i 2 su apsolutno ekonomski održivi, poručio je premijer Milojko Spajić, odgovarajući danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Minutom ćutanja poslanici su na početku sjednice odali poštu ubijenim Jovanu i Milenki Madžgalj u Tomaševu.
Postoje elementi da se pokaže da niko nije diskriminisan
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović pitao je Spajića da li će podržati promjene Ustava da srpski jezik postane službeni.
“Smatram da je 2007. kada je pisan Ustav urađena nepravda prema srpskom jeziku”, kazao je Božović.
Podsjetio je da se 2023. se većina stanovništva izjasnila da govori srpskim jezikom.
“Nadam se da je sazrelo vrijeme da se otvorimo dijalog i da uz kompromis postignemo rješenje koje građani od nas očekuju”, poručio je Božović i dodao da zauzimanje ekstremnih pozicija na bilo kojoj strani neće dovesti do rješenja.
Spajić je odgovorio da uvažava činjenice koje je pokazao popis i sve građane kako god da se izjašnjavaju, a da što se njih tiče, postoje elementi da se pokaže da niko nije diskriminisan u našoj državi.
“Sve drugo mislim da smo već ispričali. Tu su kolege sa kojima smo imali polemike na istu temu. Izvinićete me, jer je umor već počeo da nas hvata, tako da, mislim da je dovoljno kao odgovor”, saopštio je premijer.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin kazao je da razumije ekonomski razvoj, kao i da je narod željan napretka, ali da danas u parlamentu nije čuo ni jednu riječ koja u sebi sadrži dva slova koja postoje samo u crnogorskom jeziku.
“Mi ne želimo da crnogorskom jeziku ne bude službeni već da i srpski jezik kojim govori većina bude službeni”, kazao je Dobričanin.
Nada se, kako kaže, da će to podržati i kolege iz drugih partija i to kroz dijalog.
“Ukoliko poštujemo principe demokratije, valjda je volja većine neprikosnovena”, pitao je Dobričanin.
Radovi na auto-putu tokom naredne godine
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitao je Spajića u kojoj fazi priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države.
On je naveo da je dobro poznato da je u Crnoj Gori opljačkano stotine miliona eura koji su trebali da završe u infrastrukturu, pa očekuje da Spajić neće dozvoliti da projekat auto-puta bude opterećen problemima koji su tištili prvu dionicu.
Spajić je istakao da je ključno putevima povezati unutrašnjost Crne Gore, ali i njihovo uvezivanje sa komšijskim zemljama.
On je kazao da je bitno da se sa Srbijom pronađe dogovor, da izgradi put od Požege do Boljara.
“Potreban je i dogovor sa Bosnom i Hercegovinom za cestu Crnča – Sarajevo, ali i sa Hrvatskom. Jako je bitno tu saradnju spustiti na operativni nivo”, naveo je Spajić.
Spajić je u pisanom odgovoru, kazao da je planirano da radovi počnu tokom naredne godine, kako bi pet godina od uvođenja izvođača u posao projekat bio završen. On je dodao da za sada sve ide na planu te da razumije sumnju, nakon ranijih propusta u sličnim projektima.
Želimo da popravi odnose sa Hrvatskom
Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitao je Spajića da li se slaže sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom Anta Pavelića.
„Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa“, dodaje se u pitanju Vuksanovića.
Premijer je odgovorio da nije vidio tu izjavu, a da Vlada Hrvatsku vidi kao kao partnera. “Mi smo diskontinuitet onoga što se dešavalo 90-ih i nemamo problem da sve što je neko radio 90-ih treba da odgovara za to i nije to radio u moje ime, ni u ime bilo koga iz partije”, poručio Spajić.
Mislim da je prostor za saradnju Crne Gore i Hrvatske ogroman i da nije ni jedan posto iskorišćen.
“Mi kao nova generacija političara treba da osudimo ono što je bilo u prošlosti”, kazao je Spajić i dodao da svi koji su radili zločine treba da budu procesuirani.
“Mi ćemo podržati samo one izjave koje se tiču najboljih mogućih odnosa Crne Gore i Hrvatske i svih država regiona i EU”, zaključio je Spajić i poručio da Vlada želi da popravi odnose sa Hrvatskom.
Premijer je istakao da je Mandić u parlamentu kazao da ne povezuje savremenu Hrvatsku sa NDH.
Infrastruktura za spas sjevera
Predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je šta Vlada planira da uradi kako bi bili usporeni negativni demografski trendovi.
Kazao je da stanje sa sjeveru predstavlja ozbiljan izazov i da je ugrožen položaj opština na sjeveru.
Smailović ističe da su svi odlazili sa sjevera, a da je popis pokazao da je među onima koji su privremeno napustili Crnu Goru najviše Bošnjaka, odnosno 15.500.
“Sve to pokazuje da je potrebno da legitimni predstavnici Bošnjaka budu u vlasti”, kazao je Smailović.
Premijer je odgovorio da je prije svega potrebno graditi infrastrukturu, što Crna Gora još uvijek nije uradila.
U pisanom odgovoru je kazao da je preduslov svih preduslova bolja infrastruktura, odnosno u prvom redu saobraćajna povezanost. U ovom trenutku Ministarstvo saobraćaja i Monteput rade na stvaranju uslova za izgradnju oko 500 kilometara saobraćajnica (autoputeva i brzih cesti) koje će u potpunosti promijeniti Crnu Goru.
Kako je naveo Spajić, utvrđeno je pet razvojnih koridora, koji će kroz 18 dionica auto-puteva i brzih saobraćajnica povezati Crnu Goru, a to su: autoput Bar – Boljare; Jadransko – jonski autoput; brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja; brza saobraćajnica Bijelo Polje – Pljevlja – granica sa BIH i brza saobraćajnica Podgorica – Nikšić – Žabljak – Pljevlja.
“Infrastrukturni projekti su ključ za otvaranje radnih mjesta, za razvoj turizma, za povratak omladine u sve naše krajeve”, poručio je Spajić.
Spajić Mugoši: Da radimo zajedno i uvedemo Crnu Goru u EU
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu.
„Da li teme poput izmjena Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično, doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji“, naveo je Mugoša.
Spajić je kazao da kada bismo analizirali sve što politički subjekti potenciraju u određenom trenutku, a što nije prioritet građana Crna Gore, odnosno društva u cjelini, malo koga bi izostavili sa crnogorske političke scene.
Spaić je i SD-u čestitao jer su, kako podsjeća, glasali za IBAR zakone.
“Nemojmo predstavljati situaciju kao da smo u nekoj bezizlaznoj situaciji. U Crnoj Gori riječi su preteške. Prevaziđimo to, idimo naprijed”, kazao je Spajić i dodao da pruža ruku i SD-u da zajedniči rade.
“Da zajednički radimo i uvedemo Crnu Goru u EU nadamo se već 2028. godine”, poručio je Spajić.
Bogdanović: Ko sve štiti Lazarevića?
Premijer Spajić je rekao da je ministar odbrane Dragan Krapović informisao članove Savjeta za odbranu i bezbjednost da je dokumentaciju u vezi sa pomenutim slučajem, čiji je akter Lazarević, predao Vrhovnom državnom tužilaštvu.
“Te je, koliko sam u saznanju, postupak predat na rad Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici”, rekao je Spajić.
Svaki dodatni komentar, ukazuje, potencijalno bi ugrozio djelovanje tužilaštva.
Premijer je rekao da ministar odbrane ima njegovu punu podršku, da je resor odbrane uradio brojne dobre stvari, a da je zahtjev za smjenu Lazarevića zasad na čekanju, jer predsjednik države na Savjetu za odbranu nije prihavtio takvu inicijativu.
Šef kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović pitao je Spajića da li su postupci načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića ozbiljno narušili reputaciju Crne Gore pred NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi.
Bogdanović je naveo da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo da predstavljaju stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima kao što je šverc luskuzne robe (motor ‘jamaha’) i povezanost sa sumnjivim strukturama.
On je Spajića pitao i ko sve štiti Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba, po riječima Bogdanovića, suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik države Milo Đukanović.