Najviše pažnje u javnosti u Srbiji izazvao je ugovor o nabavci 12 francuskih vojnih aviona rafal
Čestitke francuskim olimpijcima na uspjesima, čuveni moto Francuske revolucije liberte, fraternite, egalite (sloboda, bratstvo, jednakost) i – ćirilica.
Sve se to moglo naći na zvaničnom Iks nalogu francuskog predsjednika Emanuela Makrona tokom njegove dvodnevne posjete Srbiji.
„U svijetu gdje je sve nestabilno, lijepo je imati pouzdane prijatelje i istorijske konstante. Dijelimo ih”, naveo je Makron na srpskom.
„Iskrena radost je vratiti se”, dodao je, uz fotografiju ispred Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu iz 2019, kada je prvi put bio u Srbiji.
Sada je jedan dan proveo u Beogradu, drugi u Novom Sadu, a mi vam predstavljamo glavne zaključke njegove posjete.
Makron u Beogradu
„Niko ne smije da gazi po tepihu”, izričit je bio stariji oficir u naredbi.
Mladi vojnik je klimnuo glavom i nastavio da strpljivo, iznova i iznova, metlom skida i najmanju mrvicu sa crvenog tepiha ispred Palate Srbija, nekadašnje zgrade jugoslovenskog Saveznog izvršnog veća (SIV), na Novom Beogradu.
Dvadesetak minuta kasnije, tim tepihom prošli su Makron i srpski predsjednik Aleksandar Vučić, praćeni premijerom Milošem Vučevićem, ministrima i francuskim zvaničnicima.
Uslijedilo je kratko slikanje, potom potpisivanja niza memoranduma o saradnji, sporazuma i ugovora na najrazličitije teme.
Avioni i nuklearni program
Najviše pažnje u javnosti izazvao je ugovor o nabavci 12 francuskih vojnih aviona rafal.
„Srećni smo što postajemo dio rafal kluba”, rekao je Vučić, dok je Makron sporazum nazvao „istorijskim”, navodeći da će doprinijeti miru u Evropi.
Vučić je posebno istakao potpisan dogovor o saradnji Srbije i Francuske po pitanju nuklearnog programa.
„Srbija za deset godina, to moraju svi da razumiju, neće imati dovoljno električne energije ukoliko ne bude koristila nuklearnu energiju”, rekao je Vučić.
„Francuska 70 odsto energije ima kroz nuklearne reaktore i programe i riječ je o čistoj energiji.”
Francuska, dodao je Makron, pruža podršku „ekološkoj i energetskoj tranziciji Srbije”.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije nedavno je otvorilo javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana.
Uslijedilo i dosta optužbi, prije svega iz tabora opozicije, da će u Srbiji biti odlagan francuski nuklearni otpad, što je Vučić negirao.
Jedan od potpisanih sporazuma tiče se i dugonajavljivanog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu, koje srpska prestonica i dalje uliva pravo u Savu i Dunav.
Litijum u dokumentima nije pominjan, ali jeste potpisana „izjava o partnerstvu i saradnji u oblasti istraživanja i eksploatacije kritičkih i strateških mineralnih sirovina”.
Vučić se zahvalio Francuskoj i na saradnji po pitanju beogradskog metroa
Evrointegracije
„Želim da uputim poruku prijateljstva i da na najodlučniji način poručim da je Srbiji mjesto u Evropskoj uniji (EU)”, rekao je Makron.
Evropskoj uniji je, kako je naveo, potrebna „jaka i demokratska Srbija, a Srbiji jaka Evropska unija, kako bi branila njene interese”.
Iako je već dugo na putu evrointegracija, Srbija je uz Belorusiju jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, pa se iz Brisela, Berlina i Pariza često može čuti zahtjev za „usklađivanjem spoljne politike” sa EU.
To je često isticano kao jedna od ključnih prepreka na putu Srbije ka Uniji.
Makron je sada poželeo da Srbija ostvari napredak u pregovorima i otvori novi klaster.
„Srbija može da bude zamajac za cijeli region i odlučni smo da joj pružimo podršku u razvoju privrede, vladavine prava i svakodnevnog života”, rekao je francuski predsjednik.
Kosovo
Druga prepreka evrointegracijama je rješavanje pitanja Kosova, a Makron je posebno istakao „normalizaciju odnosa Beograda i Prištine”.
„To pitanje neće biti riješeno bez kompromisa sa obije strane, i shodno tome, ako ne bude političke hrabrosti da se postigne rešenje.”
Francuska je „veoma zabrinuta zbog jednostranih poteza kosovskih vlasti”, koji „nisu dobar znak”, rekao je Makron.
Poslednjih mjeseci, Priština je ukinula korišćenje dinara, kao i Poštu Srbije, jednu od poslednjih državnih institucija Srbije na Kosovu.
Burne reakcije izazvale su i najave otvaranja mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, koji grad deli na albanski i srpski dio, zatvoren za saobraćaj od 1999. godine.
„Budite uvjereni da će Francuska posebno pažljivo pratiti uslove u kojima živi srpska zajednica na Kosovu i u tom kontekstu posebno smo privrženi formiranju Zajednice opština sa većinski srpskim stanovništvom”, rekao je Makron.
Formiranje Zajednice srpskih opština, kao vid zaštite srpskog stanovništva na Kosovu, predviđeno je još Briselskim sporazumom iz 2011. godine, ali još nije osnovana
Novak Đoković i košarka
Makron je ukazao i da je saradnja dvije zemlje ojačana u privredi, zdravstvu i kulturi, a kao posebnu „sponu” istakao je sport.
„Kako da ne pomenem Novaka Đokovića, vašeg heroja kog ste na Olimpijskim igrama slavili i vi i mi”, rekao je Makron.
Sa sportskim temama nastavio je Vučić, pominjući košarkašku reprezentaciju Srbije.
( BBC Serbian Naslovna strana )